KORONAVIRUS: hidroklorokin i azitromicin kao terapijska opcija?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Francuski su liječnici isprobali novu metodu terapije COVID-19 koja se, prema objavljenim podacima, pokazala uspješnom – riječ je o kombinaciji hidroklorokina i azitromicina

Revolucionarna terapijska opcija?

Od početka mjeseca pa sve do 16. ožujka 2020. godine, francuski liječnici isprobali su drugačiji vid terapije za oboljele od novog koronavirusa, a svoje podatke objavili su 17. ožujka 2020. godine.
 
U liječenju su koristili dva lijeka – antimalarik hidroklorokin te antibiotik azitromicin, a zbog potrebe za obradom i prezentacijom svojih rezultata, pacijente su podijelili u tri skupine.
 
Prva skupina pacijenata oboljelih od COVID-19 sastojala se od 16 osoba koje nisu trebale ili su pak odbile liječenje hidroklorokinom, čime je upravo ta skupina poslužila kao negativna kontrola. U drugoj je skupini bilo 20 pacijenata na terapiji hidroklorokinom, dok je treća skupina oformljena naknadno na način da se šestorici pacijenata iz druge skupine u terapiju uključio i lijek azitromicin.

Rezultati

Za hidroklorokin postoje dokazi o učinkovitosti u liječenju infekcije SARS-CoV, a dobiveni su na pokusima provedenima na staničnim linijama u laboratoriju. Temeljem rezultata tih studija, francuski znanstvenici uveli su lijek u terapiju oboljelih od COVID-19 i uočili poboljšanje u smjeru kretanja infekcije. Šestorici pacijenata koji su bili na terapiji hidroklorokinom, u terapiju je uveden i antibiotik azitromicin. Na dnevnoj bazi testirani su uzorci kako bi se utvrdilo je li virusna infekcija još uvijek prisutna.
 
Nakon šest dana terapije, liječnici su dobili značajne rezultate – čak 70 posto pacijenata na hidroklorokinu bilo je negativno na virusnu infekciju, dok su svi pacijenti koji su uzimali kombinaciju hidroklorokina i azitromicina bili izliječeni. Usporedbe radi, kod pacijenata koji nisu bili na terapiji nijednim od spomenuta dva lijeka, stopa izlječenja bila je tek 12,5 posto.
 
Bitno je spomenuti još dva međusobno kontradiktorna slučaja. Kod jednog pacijenta, koji je šesti dan bio pozitivan na virusnu infekciju usprkos terapiji hidroklorokinom, osmi dan uveden je azitromicin. Nakon samo jednog dana, točnije devetog dana terapije, njegov nalaz prisutnosti virusne infekcije bio je negativan. U drugom slučaju pacijent je bio na kombinaciji dvaju lijekova. Šesti dan pokazao je negativan rezultat, da bi osmi dan rezultat ponovno bio pozitivan.

Antibiotik i virusna infekcija – gdje je logika?

Osim što sprječava rast i razmnožavanje bakterija, azitromicin djeluje i na imunosni sustav. Karakteriziraju ga protuupalna svojstva, a pridonosi i smanjenu sluzi u dišnom sustavu te poboljšanju djelovanja stanica imunosnog sustava u borbi protiv uzročnika bolesti. Pretpostavlja se kako bi eventualno spomenuti učinci mogli biti razlogom zašto je kod pacijenata na terapiji s oba lijeka liječenje bilo uspješnije.
 
Azitromicin se inače zna koristiti kod virusnih infekcija (primjerice gripe) radi sprječavanja moguće sekundarne infekcije, ali i zbog smanjenja upale.
 

Nedostaci studije – ograničavajući čimbenik?

Nedostatak ove studije je činjenica kako se rezultati temelje na izuzetno malom broju ljudi – tek njih šest. Da bismo mogli izvesti univerzalni zaključak, potreban je daleko veći broj osoba na kojima je dokazana uspješnost same terapije.
 
Osim toga, ne smijemo zanemariti niti opasnost od antimikrobne rezistencije koja se javlja kao posljedica neprimjerene i neracionalne uporabe antibiotika. U posljednjih deset godina povećan je broj bakterija koje su razvile rezistenciju, a u crnoj statistici nalaze se i one bakterije koje su razvile otpornost upravo na azitromicin.

Stoga korištenje azitromicina „na svoju ruku“ ili temeljem informacija dobivenih iz medija, a bez prethodnog savjetovanja s liječnikom nedopustiva je. Neracionalnom i nepravilnom uporabom antibiotika pridonosi se antimikrobnoj rezistenciji koja svakim danom postaje sve većim problemom u zdravstvenom sustavu.

Značaj

Objavljena studija ima veliku ulogu i zasigurno će poslužiti kao orijentir u razvoju terapije infekcije novim koronavirusom. Kako bi se moglo reći da kombinacija lijekova uistinu liječi infekciju, potrebno je provesti istraživanje na većem broju osoba i provesti daljnje studije. Do tada ne možemo ništa ekskluzivno tvrditi, pa makar ni putem objave na Twitteru.

Izvori:

  1. Gautret et al. Hydroxychloroquine and azithromycin as a treatment of COVID19: results of an openlabel non
    randomized clinical trial. International Journal of Antimicrobial Agents – In Press, 17 March 2020.
  2. Zarogoulidis P et al. Macrolides: from in vitro anti-inflammatory and immunomodulatory properties to clinical practice in respiratory diseases. Eur J Clin Pharmacol, 2012, 68, 479–503.

Datum objave članka: 24. 3. 2020.
izdvojeni proizvodi