LICE: zašto neka smatramo ljepšima od drugih?

Stručne zanimljivosti Borna Tićak

Iako ne možemo suditi ljude na temelju njihova izgleda, izuzetno je teško zanemariti nečiji izgled jer atraktivne osobe, htjeli mi to ili ne, jednostavno plijene pažnju

Kako definirati ljepotu? Teško je dati odgovor na ovo pitanje, čak je i gotovo nemoguće. Znanstvenici su proveli brojna istraživanja o utjecaju ljepote na ljudsko ponašanje i na taj način otkrili neke od karakteristika zbog kojih se određene osobe smatra atraktivnijima od ostalih.
 
Jedna od takvih karakteristika je simetrija. Lica koja smatramo atraktivnima uglavnom karakterizira veći stupanj simetrije. Kod simetričnih lica lijeva strana nalikuje desnoj i obratno. Važno je naglasiti da ovdje nije riječ o savršenoj zrcalnoj slici, nego o proporcijama koje su slične na lijevoj i desnoj strani, čime takvo lice definiramo simetričnim. Iako je svačije lice blago asimetrično, stupanj te asimetrije varira. Što je na nečijem licu prisutan manji stupanj asimetrije, to je njegov izgled bliže „idealnom“ simetričnom tipu.
 
Također, važno je i koliko je lice neke osobe slično licima drugih osoba iz iste populacije. Upravo je taj „prosječan“ izgled koji ne odstupa od izgleda populacije nešto na što su ljudi naučeni te ga smatraju atraktivnijim. Primjerice, udaljenost između središta očiju utječe na percepciju žene kao lijepe osobe. Najprivlačnije su one žene čija je udaljenost između središta očiju jednaka polovici širine lica. Osim toga, važna je i udaljenost između očiju i usta: trebala bi biti jednaka jednoj trećini visine lica. Obje navedene vrijednosti podudaraju se s prosjekom dimenzija u populaciji ili su vrlo blizu tom prosjeku.
 
Priroda ili odgoj?
 
Je li preferencija prema nekim tipovima lica urođena ili se nesvjesno nauči tijekom vremena? Istraživanje provedeno na bebama starosti dva do tri mjeseca nastojalo je dati odgovor na to pitanje. Bebama su se pokazale dvije fotografije lica - atraktivnijeg i manje atraktivnog, nakon čega se mjerilo koliko dugo su bebe gledale u svako od tih lica.
 
Bebe su dulje gledale u atraktivnija lica, što znači da su bile sklonije ljepšim osobama. Ovo istraživanje upućuje na činjenicu da su ljudi skloniji privlačnijim licima već od samog početka života, iako je i dalje otvorena mogućnost „učenja“ ljepote. Uostalom, ta djeca su tijekom dva do tri mjeseca ostvarila susrete i imaju iskustva s ljudskim licima pa onda postoji mogućnost da su se više zagledala upravo u ona koja su im „poznatija“.
 
U drugom istraživanju pokazalo se da dječji mozak daleko bolje procesuira lica osoba iste rase, tako da se ne treba čuditi rezultatima pokusa.
 
Postoji i istraživanje provedeno na dvjema skupinama mladih ljudi: Britancima i Hadzeima, afričkoj skupini koja živi na području Tanzanije. Hadze su odabrani jer nisu bili izloženi zapadnjačkoj kulturi i njezinim standardima ljepote. Objema skupinama pokazane su dvije fotografije: na prvoj fotografiji nalazi se lice sastavljeno temeljem pet prosječnih britanskih, odnosno hadzaskih lica, dok se na drugoj fotografiji nalaze lica sastavljena temeljem 20 britanskih, odnosno hadzaskih lica. Ljudi iz obiju kultura kao ljepše su izabrali lice sastavljeno od 20, a ne od 5 lica. To je dokaz da su preferirana lica sličnija „prosjeku“ (nešto sastavljeno od 20 dijelova više pripada „prosjeku“, nego kad je sastavljeno od 5). Također, Britanci su oba lica opisali kao predivna: i britanska i Hadza, no pripadnici Hadza bili su skloniji licima svoje etničke skupine.
 
Razlog tomu je vrlo vjerojatno što Hadze nemaju mnogo iskustva s Europljanima te ne znaju kako prosječno europsko lice izgleda. Ovo istraživanje izvrstan je primjer zajedničkog utjecaja biologije i okoliša.
 
Nemaju samo ljudi preferencije
 
Istraživanja su pokazala i kako osobe sa simetričnim licima ne izgledaju samo ljepše, nego su u prosjeku i zdravije. Osobe s licima koja odgovaraju prosjeku imaju veću gensku raznolikost, što vodi i do snažnijeg imunosnog sustava i boljeg zdravlja.
 
Ženke ptica također pokazuju tendenciju prema zgodnim mužjacima. Kod ptica vrste Ptilonorhynchus violaceus iz Australije ženke pokazuju veći interes prema mužjacima čije perje reflektira više UV svjetla. Ova interesantna spoznaja otkrivena je tako što su znanstvenici uzimali uzorke krvi. Mužjaci zaraženi parazitima imali su perje koje reflektira manje UV svjetla od zdravih mužjaka. U prijevodu, ženke birajući mužjake koji reflektiraju više UV svjetla, nisu padale samo na njihovu ljepotu, nego su i pomno birale zdrave pripadnike svoje vrste.
 
Što je s mozgom?
 
Moguće je da smo rođeni s naklonošću prema prosječnosti jer nam upravo ta prosječnost daje informaciju o drugim ljudima. Primjerice, može nam pomoći u pronalasku zdravog partnera. Ili možda ljudi vole prosječna lica jer ih ljudski mozak lakše percipira?
 
U pokusu provedenom koristeći EEG, mjerila se aktivnost mozga pomoću elektroda smještenih na glavi. Svaki od ispitanika gledao je niz lica podijeljenih u tri grupe: visoko privlačne, neprivlačne te digitalno izmijenjene slike koje su kombinirale brojne karakteristike prosječnog izgleda. U nekim fotografijama prosječnog izgleda uvršteni su i elementi lica čimpanza.
 
Uočeno je kako ljudski mozak brže procesuira ljudska lica, što ima smisla zbog izloženosti izgledu. Ljudska lica izgledaju nam normalno i poznato, stoga nam ne treba puno vremena za njihovu obradu.
 
Osim toga, mozgovi ispitanika brže su procesuirali vrlo atraktivna lica od onih manje atraktivnih, dok su se „prosječna“ lica najbrže procesuirala. Upravo je to dokaz da su „prosječna“ lica najlakša za obradu, a i da se smatraju najprivlačnijima.
 
Sklonost ljepoti
 
Iz svega navedenog možemo zaključiti kako izgled itekako ima utjecaja na interakciju među ljudima. Već nam je dugo poznata činjenica da se privlačnije osobe lakše zapošljavaju i više zarađuju, ali i da ih se percipira kao prijateljski nastrojene.
 
Ponekad je vrlo teško ne podlijegati stereotipima, pogotovo kada je riječ o vanjskom izgledu. Ne postoji direktna korelacija između ljepote i karaktera, iako je izgled prvo što primjećujemo na drugoj osobi. Tek upoznavanjem osobe stvaramo potpunu sliku o njoj, bez obzira kako ona izgleda. Uostalom, ne postoji bez veze narodna izjava: „Izgled privlači, a karakter zadržava“.

Izvor: www.sciencenewsforstudents.org

Datum objave članka: 25. 2. 2020.
izdvojeni proizvodi