SEZONA ALERGIJA SVE DULJA I INTENZIVNIJA: je li to rezultat klimatskih promjena?
Do kraja ovog stoljeća, proljetna emisija peludi mogla bi početi i 40 dana ranije nego što je bilo zabilježeno između 1995. i 2014. godine
Čovjek je najnaprednije biće, no klimatske promjene kao posljedica njegova djelovanja, porast temperature i povišenje koncentracije ugljičnog dioksida potiču drveće, travu i korov na proizvodnju više peludi, zbog čega će sezona alergija vjerojatno postati dulja i intenzivnija, pokazuje novo istraživanje sa Sveučilišta Michigan u SAD-u.
Godišnje doba alergija
Anemofilna pelud, nošena vjetrom, igra važnu ulogu u gnojidbi biljaka i širenju njihovih gena, ali, osim toga, ona mijenja klimu interakcijom s oblacima i zračenjem te izaziva alergijske bolesti kao što su alergijski rinitis (poznat i kao peludna groznica) i astma.
Peludne respiratorne alergije pogađaju do 30 posto svjetske populacije, a posebno djecu te predstavljaju globalni zdravstveni problem koji rezultira velikim ekonomskim gubicima zbog povećanih medicinskih troškova, propuštenih radnih i školskih dana, ali i mogućih fatalnih ishoda.
Do kraja ovog stoljeća, proljetna emisija peludi mogla bi početi i 40 dana ranije nego što je bilo zabilježeno između 1995. i 2014. godine. Moguće je i da se sezona alergije produži za dodatnih 19 dana prije nego što se smanji koncentracija peludi u zraku, što alergičarima može produljiti patnje.
Budući da je emisija peludi usko povezana s okolišnim čimbenicima, klimatske promjene poput porasta temperature i povećanja razine ugljičnog dioksida na godišnjoj razini mogu uzrokovati povećanje emisije peludi i do 200 posto.
"Respiratorne alergije koje uzrokuje pelud pogoršavaju se s klimatskim promjenama", rekla je Yingxiao Zhang, asistentica na Odsjeku za klimatske i svemirske znanosti i inženjerstvo na Sveučilištu Michigan. "Naši nalazi mogu biti početna točka za daljnja istraživanja posljedica klimatskih promjena na pelud i posljedičnih učinaka na zdravlje."
Peludne respiratorne alergije pogađaju do 30 posto svjetske populacije, a posebno djecu te predstavljaju globalni zdravstveni problem koji rezultira velikim ekonomskim gubicima zbog povećanih medicinskih troškova, propuštenih radnih i školskih dana, ali i mogućih fatalnih ishoda.
Do kraja ovog stoljeća, proljetna emisija peludi mogla bi početi i 40 dana ranije nego što je bilo zabilježeno između 1995. i 2014. godine. Moguće je i da se sezona alergije produži za dodatnih 19 dana prije nego što se smanji koncentracija peludi u zraku, što alergičarima može produljiti patnje.
Budući da je emisija peludi usko povezana s okolišnim čimbenicima, klimatske promjene poput porasta temperature i povećanja razine ugljičnog dioksida na godišnjoj razini mogu uzrokovati povećanje emisije peludi i do 200 posto.
"Respiratorne alergije koje uzrokuje pelud pogoršavaju se s klimatskim promjenama", rekla je Yingxiao Zhang, asistentica na Odsjeku za klimatske i svemirske znanosti i inženjerstvo na Sveučilištu Michigan. "Naši nalazi mogu biti početna točka za daljnja istraživanja posljedica klimatskih promjena na pelud i posljedičnih učinaka na zdravlje."
Može li se predvidjeti emisija peludi za određeno geografsko područje?
Istraživači sa Sveučilišta Michigan razvili su predvidljiv model koji ispituje 15 najčešćih tipova peludi i kako na njihovu proizvodnju utječu predviđene promjene temperature i oborina. Kombinirali su klimatske podatke zajedno sa socioekonomskim scenarijima, povezujući svoje modeliranje s podacima od 1995. do 2014. godine. Zatim su svoj model za predviđanje emisije peludi preslikali na posljednja dva desetljeća 21. stoljeća te zaključili da bi sezona alergija mogla trajati dulje nego prije.
Simptomi alergije kreću se od blago iritirajućih, poput suzenja očiju, kihanja ili osipa, do ozbiljnijih stanja, poput otežanog disanja pa čak i anafilaksije. Prema Američkoj zakladi za astmu i alergije, u SAD-u od alergije pati 30 posto odraslih i 40 posto djece.
Trave, korov i drveće koji proizvode pelud pod utjecajem su klimatskih promjena koje uzrokuju njihovu raniju aktivnost što povećava količinu proizvedene peludi.
Allison Steiner, profesorica s Odsjeka za klimatske i svemirske znanosti i inženjerstvo na Sveučilištu Michigan, rekla je da bi modeliranje koje je razvio njezin tim moglo omogućiti predviđanje sezone alergija usmjereno na različita geografska područja.
"Nadamo se da ćemo naš model emisije peludi uključiti u nacionalni sustav predviđanja kvalitete zraka kako bismo javnosti pružili poboljšanu klimatsku prognozu", rekla je.
Istraživanje je podržala Nacionalna zaklada za znanost.
Simptomi alergije kreću se od blago iritirajućih, poput suzenja očiju, kihanja ili osipa, do ozbiljnijih stanja, poput otežanog disanja pa čak i anafilaksije. Prema Američkoj zakladi za astmu i alergije, u SAD-u od alergije pati 30 posto odraslih i 40 posto djece.
Trave, korov i drveće koji proizvode pelud pod utjecajem su klimatskih promjena koje uzrokuju njihovu raniju aktivnost što povećava količinu proizvedene peludi.
Allison Steiner, profesorica s Odsjeka za klimatske i svemirske znanosti i inženjerstvo na Sveučilištu Michigan, rekla je da bi modeliranje koje je razvio njezin tim moglo omogućiti predviđanje sezone alergija usmjereno na različita geografska područja.
"Nadamo se da ćemo naš model emisije peludi uključiti u nacionalni sustav predviđanja kvalitete zraka kako bismo javnosti pružili poboljšanu klimatsku prognozu", rekla je.
Istraživanje je podržala Nacionalna zaklada za znanost.
Izvor: www.sciencedaily.com
Izvor fotografije: Shutterstock
