Lijekovi putem interneta - za i protiv

Zdrav život / Prevencija Anita Galić mag. pharm., univ. mag. admin. sanit

Fenomen krivotvorenja lijekova u globalnom je porastu, uz sve veći broj lijekova koje se nastoji falsificirati, a to je golema prijetnja javnom zdravlju

Premda je prije nekoliko godina, pojavom europske Direktive o krivotvorenim lijekovima, otvorena tema prodaje lijekova putem interneta, ponovno se u dnevnim medijima, nakon što je jedna od globalno najpoznatijih i najuspješnijih kompanija, Amazon, najavila ulazak na tržište lijekova, govori o rizicima ili prednostima online kupnje lijekova. Nakon knjiga, hrane, namještaja i mode, Amazon je krenuo u invaziju i na farmaceutsku industriju. Ta najveća internetska trgovina na svijetu potrošila je oko milijardu dolara i kupila farmaceutski startup PillPack koji omogućuje korisnicima kupnju lijekova putem interneta.

Krivotvorenje lijekova i medicinskih proizvoda u globalnom porastu

Internet-ljekarništvo, s jedne strane, ima svoje prednosti (brža dostupnost lijekova, mogućnost uvida u veći broj lijekova, privatnost, jednostavnost), no s druge, izlaže pacijente riziku (pojava nelegalnih distribucijskih kanala i krivotvorenih lijekova, neprikladna uporaba lijekova, pogrešan lijek za pogrešnog pacijenta, ograničena dostupnost stručnog savjeta magistra farmacije itd.).

Fenomen krivotvorenja lijekova u globalnom je porastu, uz sve veći broj lijekova koje se nastoji falsificirati. Mnogi od njih uključuju i vrlo skupe lijekove, kao što su antitumorski lijekovi, ili lijekovi za kojima postoji vrlo velika potražnja, kao što su antiviralni lijekovi. Premda Europska unija ima snažan i izvrsno uređen regulatorni sustav, i dalje je prisutna prijetnja da se takvi lijekovi nađu na tržištu EU. Doduše, rizik za pacijente EU vrlo je nizak.

Krivotvoreni lijekovi i medicinski proizvodi velika su prijetnja javnom zdravlju. Riječ je o problemu koji nije ograničen isključivo na nekoliko zemalja ili regija jer se globalizacijom taj problem pokazao velikim za cijeli svijet, i za razvijene zemlje i zemlje u razvoju. Zbog uzimanja krivotvorenih lijekova u svijetu svake godine umre i do milijun ljudi, a procvatom internetske trgovine međunarodno tržište krivotvorenih lijekova ubrzano raste – prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da je oko 50 posto lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno. Krivotvoritelji lijekova, kako bi se što više približili izgledu originala, krivotvorinama dodaju i opasne aditive, među ostalim, bornu kiselinu, boju za ceste s olovom, laštilo za podove, teške metale, nikal, arsen, prašinu opeke, boju za zidove, bojilo iz pisača. (izvor: http://www.vecernji.hr/hrvatska/od-laznihlijekova-u-kojima-su-olovo-arsen-boja-za-ceste-umre-milijun-ljudi-godisnje-1040688).

Interpol navodi da trendovi pokazuju kako na crnom tržištu intenzivno jača i kategorija lijekova za smanjivanje tjelesne težine te doping lijekova, poput steroida i drugih medikamenata za poticanje rasta. Istodobno raste i proizvodnja krivotvorina za ublažavanje bolova, narkotika, opioidnih analgetika i anksiolitika.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da je na razvijenim tržištima krivotvoreno do jedan posto lijekova, u svjetskom razmjeru približno 10 posto, a na nekim područjima Azije, Afrike i Latinske Amerike i do 30 posto tržišta.

Krivotvoreni lijekovi ne donose željene ljekovite učinke i bolesnik gubi nadzor nad bolešću koja bi inače mogla biti izliječena ili barem pod odgovarajućom kontrolom. Pogrešna doza, nepoznati sastojci ili neodgovarajući omjer aktivnih tvari mogu imati ozbiljne posljedice na zdravlje, uključujući srčani zastoj, anafilaktički šok, komu ili smrt. Krivotvoreni lijekovi mogu biti nedjelotvorni, štetni, čak i smrtonosni.

Što o svemu misle građani

Većina Europljana smatra kako su krivotvorine isključivo vezane za luksuzne artikle i odjeću, a samo jedan od njih pet, kako je pokazalo istraživanje jedne kompanije, povezuje krivotvorenje s lijekovima.

Tvrtka Sanofi provela je istraživanje na uzorku od čak 5000 ispitanika, u kojem je 2/3 ispitanika znalo za krivotvorene lijekove, no čak ih je 77 posto smatralo da su slabo i nedovoljno upoznati s tom problematikom. Čak 96 posto ustvrdilo je da su lažni lijekovi moguće ili sigurno opasni za zdravlje. Istraživanje je provedeno u Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Španjolskoj i Velikoj Britaniji te je u većini zemalja krivotvoreni lijek bio slabo percipiran u odnosu na krivotvorenu odjeću, luksuzne modne marke, elektroniku i sl., pozicioniran na listi blizu krivotvorenih rezervnih dijelova...

Zajednički logo za internetske ljekarne

S ciljem zaštite potrošača, Europska komisija je prije nekoliko godina predstavila novi logo koji će omogućiti pacijentima da utvrde i provjere koje su ovlaštene online ljekarne koje nude originalne lijekove. Novi logo mora biti vidljiv na web stranicama online ljekarni koje regularno i legalno posluju na teritoriju EU te linkom povezan s nacionalnim odgovornim regulatornim tijelom koje će navoditi sve evidentirane online ljekarne koje su od njih dobile dozvolu za internetsko poslovanje. Nacionalna regulatorna tijela na svojoj će web stranici navesti sve legalne online ljekarne na razini države koje imaju njihovu dozvolu za poslovanje, kao i sve ostale legalne i autorizirane dobavljače lijekova za takav način internetske prodaje. Europska agencija za lijekove (The European Medicines Agency – EMA) također će osigurati linkove na spomenute autorizirane liste. Direktiva o krivotvorenim lijekovima također predviđa da države članice provode kampanje o podizanju svijesti o značenju novog logotipa i svim opasnostima od krivotvorenih lijekova.
 


Primjer logotipa za online ljekarne u Hrvatskoj

KAKO POSUMNJATI DA LIJEK KOJI SE NUDI NA INTERNETSKOJ STRANICI NIJE PRAVI - SMJERNICE

- prvi pokazatelj je da online trgovac skriva svoju fizičku adresu,
- posumnjajte ako je riječ o lijekovima koji se izdaju na recept jer zakon u RH striktno zabranjuje da se receptni lijekovi prodaju na internetu ili izdaju bez recepta,
- oprez ako prodavač nudi lijek, dodatak prehrani ili medicinski uređaj po izrazito niskoj cijeni.

Datum objave članka: 1. 9. 2018.