Pripreme za zimski odmor

Već od kraja studenoga mnogi počinju sanjariti o zimskom odmoru, vremenu rezerviranom za užitke koje sa sobom nosi zima.

Boravak izvan zagrijanih prostorija, na svježem zraku i zimskom suncu, iznimno povoljno utječe na organizam djece i odraslih. Različite aktivnosti, poput hodanja, trčanja, skijanja, sanjkanja... vrlo povoljno utječu na zdravlje i pomažu obnovi energije potrebne za rad. Pokreti koji se zimi izvode na snijegu poboljšavaju cirkulaciju krvi, pojačavaju disanje, pozitivno utječu na metabolizam i zagrijavaju tijelo.

Kretanje snaži mišiće, a snažni mišići čuvaju zglobove i kosti, te na taj način usporavaju starenje hrskavica, tetiva i zglobnih sveza. Mišićna aktivnost u mlađoj dobi potiče izgradnju kostiju, stvarajući tako koštani kapital, a u starijoj dobi djeluje usporavajući razvoj osteoporoze. Povoljno djeluje i izloženost sunčevima zrakama, jer potiče stvaranje D vitamina u koži, koji je nužan za resorpciju kalcija u probavnom sustavu.

Boravak na čistom i svježem zraku snaži i psihu te podiže razinu otpornosti na različite bolesti, jer dolazi i do lučenja veće količine tzv. hormona sreće, pa se i raspoloženje popravlja.

Na snijegu slabiji stječu otpornost, tužni se razvesele, a stariji postanu izdržljiviji. Drugim riječima, dobrobiti od aktivnosti na svježem zraku su višestruke, ali da bi u njima mogli uživati u potpunosti, treba se pravilno pripremiti - od rezervacije odredišta, nabave, obnove i servisiranje zimskih rekvizita, preko popisa stvari koje ćete nositi do, naravno, tjelesne pripreme.

Ako ste skijaš, pripreme bi trebale početi već potkraj listopada. Za sigurno skijanje potrebne su izdržljivost, snaga, dobra koordinacija, brzina, savitljivost, pa ako ne poduzmete pravodobne pripreme, veće su mogućnosti ozljeđivanja. Na visokim planinama zrak je razrijeđen, a potrebe za kisikom povećane, tako da krvnožilni i dišni sustav moraju biti dobro pripremljeni da ne ostanete bez zraka. Osnovna aerobna priprema, kao što su trčanje, vožnja bicikla, sportovi s loptom, uspon po stubama ili plivanje i planinarenje, nužna je za opću tjelesnu pripremljenost. Ako spadate u grupu rekreativaca, kroz bazične aerobne vježbe povećat ćete izdržljivost i izdržati povećane napore na velikoj visini. Uz aerobne vježbe izdržljivosti, potrebno je naizmjenično raditi i anaerobne vježbe snage - čučnjeve, sklekove, skokove, trbušnjake - da bi pojačali statiku i dinamiku mišića nogu, trupa i leđa. Ruke i ramena možete jačati utezima.

Uza sve blagodati koje donosi skijanje, ta aktivnost ne preporučuje se osobama koje boluju od epilepsije, težih oblika astme, emfizema i srčanih bolesti.

Prije odlaska na zimski odmor svakako bi se trebali posavjetovati s liječnikom o tome kolikim naporima se smijete izlagati. Teže artroze koljena i nesanirane ozljede, posebice koljena, nisu za skijanje.

Dodatan oprez potreban je kod osoba koje pate od kroničnih bolesti dišnog sustava, jer jaka hladnoća, posebice naglo rashlađivanje nakon znojenja, može ubrzati nastanak respiratorne infekcije.

Posebno oprezne moraju biti osobe koje imaju problema sa srčanožilnim bolestima, jer je zbog niskih temperatura povećana mogućnost od srčanog ili moždanog udara.

Velika visina i niske temperature mogu potencirati glavobolju, vrtoglavicu i mučninu. Ako ti simptomi potraju dulje od jednog sata, svakako potražiti liječnika.

Na oprezu moraju biti i dijabetičari, koji sa sobom trebaju ponijeti dovoljno lijekova, pribora za samokontrolu šećera i hrane prilagođene njihovoj bolesti. Prilikom aktivnosti na snijegu troši se mnogo energije, pa im se preporučuje ujutro uzeti obilniji (kaloričniji) obrok, na stazu obvezno ponijeti glukozne bombone ili čokoladu i sendvič, a dnevni raspored aktivnosti prilagoditi redovitom uzimanju obroka (ne dopustiti da se obrok preskoči).

Ako je osoba oboljela od šećerne bolesti skijaš, trebala bi uvijek biti u društvu, upozoriti osobe u svom okruženju na svoju bolest te ih uputiti kako mu mogu pomoći, posebice u hipoglikemiji (posebno važno jer tada može doći do gubitka osjećaja hladnoće i pojave hipotermije - pada temperature tijela).

Razinu šećera je potrebno češće kontrolirati, a ako je oboljeli na inzulinu, svakako se prije puta treba posavjetovati s liječnikom glede prilagođavanja doze inzulina za vrijeme pojačanih aktivnosti.

Obroci prije skijanja ili na skijalištu moraju biti lagani i hranjivi. Najbolji izbor su visokoenergetske namirnice koje se brzo probavljaju i daju potrebnu energiju (slatkiši, pecivo, čokolada). Alkoholna pića su strogo zabranjena.

Što se jelovnika tiče, preporuke su sljedeće: doručak - na bazi ugljkohidrata (pecivo, marmelada, med, maslac, mlijeko, keks...); ručak - lagan, lako probavljiv i topao, uz izbjegavanje premasnih jela; međuobrok - topli čaj, kakao ili bijela kava i kolač; večera - lagana.

S obzirom na specifičnosti aktivnosti na snijegu, potrebno je pripremiti dovoljno pamučnog rublja, vunenu kapu ili štitnike za uši, rukavice (prije navlačenja poželjno je ruke premazati zaštitnom kremom), tople, ali ne debele čarape (tajna toplih nožnih prstiju je malo više slobodnog prostora u cipelama) i dobre zaštitne naočale. Skijaško odijelo trebalo bi biti od materijala otpornog na vodu.

Iako se na putovanje ne ide s mišlju da bi se nešto loše moglo dogoditi, treba biti pripravan, barem na predvidive situacije. Zbog nepripremljenosti, blaži zdravstveni problemi i sitne ozljede mogu se pretvoriti u velik zdravstveni problem. Kako biste to izbjegli, na svako putovanje obvezno sa ponesite sljedeće proizvode:

• toplomjer;
• tablete protiv bolova i temperature;
• nesteroidni antireumatik (ibuprofen, diklofenak...);
• univerzalni antiseptik
• škarice, flaster, elastični zavoj, trokutasta marama;
• sirup protiv kašlja;
• kapi za nos;
• umjetne suze;
• kremu s visokim faktorom zaštite od sunca;
• sredstvo protiv zatvora;
• kutija prve pomoći iz automobila.

Ako nosite leće ili naočale, svakako ponesite rezervni par i dovoljno tekućine za održavanje redovite toalete leća.

Ako i unatoč dobroj pripremi dođe do nezgode, važno je znati što učiniti u najčešćim slučajevima ozljeđivanja:

• ozljeda mišićno-koštanog sustava - mirovanje, masaža ledom, nanošenje kreme za sportske ozljede s kompresijom elastičnim zavojem i podizanje ozlijeđenog dijela tijela. Ako bol traje dulje od tri do pet dana, pregled treba obaviti specijalist fizijatar. Zanemari li se liječenje, mogu ostati trajne posljedice i veća mogućnost ponovnog ozljeđivanja pri neznatnoj traumi tijekom sljedećeg skijanja ili druge tjelesne aktivnosti;
• deformacija tijela, ruke ili noge, nesvjestica ili oduzetost - zahtijevaju neodgodivu liječničku pomoć.