Ginkgo - fosilna biljka za vitalno tijelo

Ginkgo (Ginkgo biloba L., Ginkgoaceae) je biljna vrsta koja je preživjela stotine milijuna godina. Postojbina mu je u jugoistočnoj Kini. Naziv ginkgo potječe od kineskog gin-kio, što u prijevodu znači srebrni plod (marelica). Najdetaljnije je proučeni primjer živućeg fosila iz pliocena, čiji se evolucijski razvoj može pratiti gotovo nevjerojatnih 300 milijuna godina. Smatra se najvitalnijom biljnom vrstom na svijetu: zadivljuje svojom otpornošću na otrove iz okoline (preživi sva moguća zagađenja, uključujući i atomsku bombu), zbog čega se u velikim gradovima sve češće viđa u uličnim drvoredima.

Ginkgo biloba dvodomno je listopadno drvo (postoje muške i ženske biljke) koje ima lepezasto svilenkasto lišće na dugim stapkama, a sjeme (koštica) je obavijeno mesnatim dijelom poput šljive ili višnje. Iako se ubraja u prijelaznu kariku između golosjemenjača i kritosjemenjača, obično ga se uvršćuje u četinjače. Ginkgo kao vrsta klasificira se u posebnu diviziju Ginkgophyta, koja sadrži jedan jedini razred ginkgoopsida, red ginkolikih, porodicu ginkovki i rod ginkgo.

Poznato je da dvorežnjasti ginkgo spada i u ljekovito bilje: pospješuje cirkulaciju, pamćenje i općenito čini organizam zdravijim. Kao lijek se koriste njegov list, sadržaj koštice, mesnati omotač koštice, korijen i kora. Jezgra koštice je bogata ugljikohidratima i jestiva poput badema ili lješnjaka. Kad se osuši, bijele je boje, tvrda i ima okus sličan bademu. Od lista se radi ginkgov ekstrakt (Gbe), koji se koristi u farmaceutskoj industriji. Osušeni listovi ginkga (Ginkgo folium) upotrebljavaju se kao lijek. Kroz pozitivnu monografiju "Ginkgo extract", Svjetska zdravstvena organizacija (WHO - World Health Organisation), Europsko znanstveno udruženje fitoterapije (ESCOP - Europaean Scientific Cooperation on Phytotherapy) i Komisija za monografije droga SR Njemačke (Commission E) odobrili su uporabu listova ginkga u obliku ekstrakta.

Nakon što je 1989. patentiran standardizirani ekstrakt ginkga, nastavilo se s usavršavanjem gotovih preparata. Preparati Ginkgo biloba već dulje vrijeme koriste se u terapiji smetnji periferne cirkulacije, posebice u mozgu. U današnje vrijeme, preparati s ekstraktom osušenog lista ginkga spadaju među najčešće propisivane prirodne lijekove kod smetnji u moždanoj cirkulaciji. Naime, pomoću aktivnih spojeva koji imaju antioksidativno djelovanje, ginkgo potiče cirkulaciju i poboljšava pamćenje te, poput prirodnog čistača, smanjuje količinu štetnih slobodnih radikala, supstancija odgovornih za starenje stanica živčanog sustava. 

Do danas je iz ginkga izolirano oko 50 spojeva. Za djelotvornost su najvažniji spojevi flavonoidi (glikozidni spojevi, poglavito derivati kvercetina i kemferola), ginkolidi i bilobalidi (spojevi terpena koji se ne nalaze ni u jednoj drugoj biljnoj vrsti).

Ekstrakt Ginkgo bilobe ispitivan je u velikom broju kliničkih pokusa - od ispitivanja mehanizma djelovanja, preko eksperimentalnih istraživanja u laboratorijskim uvjetima kod miševa (gdje je došlo do smanjenja veličine eksperimentalno izazvanog infarkta mozga), do ispitivanja utjecaja na bolesnike s poremećajima cirkulacije u nogama (također s pozitivnim učinkom).

Uzimajući u obzir da ginkolid u ginkgu ima antioksidativno, neuroprotektivno i kolinergično djelovanje, što može utjecati na neke mehanizme nastanka Alzheimerove bolesti (pokazano u nekim ispitivanjima), izvođeni su pokusi i kod bolesnika s vrtoglavicom i šumom u uhu, s poremećajem moždane cirkulacije, poremećajem pamćenja i zapamćivanja, smetnjama koncentracije i ostalim kognitivnim smetnjama. No, nekoliko kliničkih pokusa (Cochrane analiza 2007. i GEM studija 2008.) nije pokazalo jasno pozitivno djelovanje ginkga kod kognitivnih smetnji i demencije.

Ekstrakt ginkga ima jako antioksidativno djelovanje koje znatno smanjuje oksidaciju masti u krvnim žilama i sprječava oštećenja živčanih stanica mozga uslijed oksidativnog stresa. Smatra se da taj mehanizam djelovanja utječe na sprječavanje razvoja demencije. Nadalje, sprječava faktore koagulacije da dovedu do formiranja tromba, pa tako štiti i od razvoja moždanog udara ili infarkta. Da bi se ovo djelovanje očitovalo, ekstrakt ginkga potrebno je uzimati barem dva do tri tjedna. Naposljetku, poboljšava protok krvi kroz kapilare, uključujući mozak, oči, uši i ekstremitete, na način da "razrjeđuje" krv i "opušta" glatke mišiće u stijenci krvnih žila. Pozitivni rezultati uzimanja ginkga opisani su i u slučaju premenstrualnog sindroma, u postmenopauzi i kod nekih bolesnika s artritisom.

Ginkgo biloba jedan je od najčešće upotrebljavanih biljnih preparata koji nema opisanih značajnih nuspojava i bolesnici ga dobro podnose. No, treba naglasiti da ginkgo ne smiju koristiti bolesnici koji su podložni jakom krvarenju, ne smije se kombinirati s lijekovima koji sprječavaju zgrušavanje krvi, onima koji se koriste za probleme sa srcem, niti s lijekovima protiv epilepsije, tjeskobe i depresije, jer može smanjiti ili pojačati njihovo djelovanje.