Američka pošast koja je osvojila Europu

Duhan je još u 19. stoljeću iz Amerike dovezen u Europu. Jedan od njegovih sastojaka, nikotin, u stvari je alkaloid koji se dobiva iz biljaka Nicotiana tabacum, Nicotiana rustica i drugih. Postoje i nikotinu slični alkaloidi kao što su nornikotin, anabazin, anabatin, koniin i dr.

Sam nikotin je bezbojan, gorka okusa i topiv u vodi. Rabi se za pušenje u obliku cigareta ili u luli, za ušmrkavanje, za žvakaću gumu ili naljepnice koje se stavljaju na kožu, a služe za odvikavanje od pušenja. U prirodi postoje i neke biljke koje djeluju poput nikotina, a to su, primjerice, Nicotiana glauca ili Conium maculatum. Ta biljka ima listove poput paprati, raste uz putove i jarke ili u šumovitim predjelima. Sadrži više otrova koji sliče nikotinskim, a učinak na organizam čovjeka sličan je nikotinskom.

U istočnim dijelovima svijeta puše se cigarete koje sadrže oko 60 posto duhana i oko 40 posto neke od vrsta klinčića. Jedna cigareta sadržava prosječno 1 g duhana, od čega 13,0 - 30,0 mg nikotina, iz čega se oslobađa oko 0,5 - 2,0 mg nikotina. Usporedbe radi, jedan opušak cigarete sadržava 5,0 - 7,0 mg nikotina; jedna cigara 15 - 40 mg nikotina, od čega se oslobađa 0,2 - 1,0 mg nikotina; jedna nikotinska žvakaća guma sadržava 6,0 - 8,0 mg nikotina, od čega se oslobađa 2,0 - 4,0 mg nikotina; jedan gram duhanskog praška za ušmrkavanje sadržava 12 - 16 mg nikotina, od čega se oslobađa 2,0 - 3,5 mg nikotina; jedna nikotinska naljepnica sadržava 8,3 - 114,0 mg nikotina, od čega se tijekom 24 sata oslobađa 5,0 - 22,0 mg nikotina.

Pušači se međusobno razlikuju po mnogočemu, primjerice po čestoći prinošenja cigarete ustima, količini i dubini udisanja duhanskog dima, po veličini opuška koji ostaje, pa će i o tome ovisiti učinci nikotina.

Kad se nikotin udisanjem unese u organizam čovjeka, za kratko vrijeme apsorbira se kroz sluznice, najprije usne šupljine i dišnog sustava. Moguć je unos i putem kože. Ako se proguta, slabije se raspodjeljuje u organizmu je kiseli želučani sadržaj sprječava taj proces, dok lužnati medij tankog crijeva pogoduje apsorpciji. Kod trudnih majki koje puše nikotin se putem posteljice prenosi u dijete u majčinoj utrobi, a ako dojilja puši, može se naći i u mlijeku.

Nikotin se glavninom razlaže u jetri, gdje se oko 80 posto pretvara u kotinin i nikotin-oksid, a malim dijelom razlaže se i u plućima i bubrezima. Oba metabolička produkta izlučuju se bubrezima, u vremenu odstranjivanja od jednog do četiri sata. S obzirom na to da se kotinin izlučuje tijekom 19 sati, određivanje njegove razine u mokraći bolji je pokazatelj pušenja ili drugih načina uzimanja duhana nego određivanje razine nikotina.

U organizmu se nikotin raspodjeljuje u mozgu, ali i u leđnoj moždini, srži nadbubrežne žlijezde, velikim krvnim žilama, kao što su aorta ili krvne žile glave, neuromišićnim spojevima i drugdje.

Tijekom pušenja mogu se dokazati i promjene moždane aktivnosti. Učinci nadražaja mozga ispoljavaju se u vidu poboljšane koncentracije, poboljšana pamćenja i dulje budnosti, a agresivnost se smanjuje. Smanjuje se i neuromišićna napetost, a povećavaju središnji učinci, pa se može pojaviti drhtanje ruku. Kod osoba koje nisu navikle pušiti duhan, zbog stimulacije živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje može se pojaviti mučnina, pa i povraćanje ili proljev. Smanjuje se osjećaj gladi. Potrebno je naglasiti da se u žena koje puše smanjuje koncentracija ženskih spolnih hormona i povećava sklonost razvoju osteoporoze.
 

Samo jedna kap čistog nikotina koja se dobije ekstrakcijom iz dvije cigarete, odnosno iz dva grama duhana, što je doza čistog nikotina od 40 mg, smrtonosna je.

Akutno otrovanje nikotinom je rijetko, češće u djece nego u odraslih, a osobito u djece do šest godina. U toj životnoj dobi već 1 mg nikotina može dovesti do otrovanja. To je moguće ako dijete pojede cigaretu ili opuške, no opisani su i slučajevi da je pilo tekućinu iz pepeljare u kojoj su bili ugašeni opušci cigareta.

U odraslih osoba doza već od 8 mg nikotina može rezultirati simptomima otrovanja, a od 40 do 60 mg i smrtnim ishodom! Od osoba izloženih nikotinu, samo oko jedan posto ispoljava umjereno teške ili teške znakove otrovanja. Ispoljavanje znakova otrovanja može se odvijati u dvije faze, s tim da se prva ili rana može javiti već tijekom 15 - 60 minuta nakon otrovanju, a druga ili kasna 30 minuta do četiri sata.

Živčani sustav - Znaci otrovanja živčanog sustava u ranoj fazi ispoljavaju se glavoboljom, vrtoglavicom, nekoordiniranim pokretima, drhtanjem udova, tjeskobom, uzbuđenjem, pa sve do smetnji vida ili čujnosti, kao i razvojem grčeva mišića tijela. U kasnoj fazi znaci mogu biti smanjena napetost mišića, opća slabost, pospanost, ali i oduzetost mišića za disanje, a može se razviti i besvjesno stanje.

Probavni sustav - Znaci otrovanja probavnog sustava u ranoj fazi mogu biti mučnina, povraćanje, proljev i difuzni bolovi u trbuhu.

Srčanožilni sustav - Znaci otrovanja srca i krvožilja u ranoj fazi mogu biti bljedilo kože i vidljivih sluznica (primjerice usne), ubrzan rad srca, osjećaj nelagode u prsima i glavobolja zbog porasta krvnog tlaka. Ako osoba istodobno puši i pije alkoholno piće, potrošnja kisika u srcu se povećava, srce lupa, dolazi do jačeg porasta krvnog tlaka, pa može nastupiti i iznenadna smrt osobe koja boluje od bolesti vjenačnih krvnih žila srca, kao posljedica učinka hormona srži nadbubrežne žlijezde koji se tijekom pušenja oslobađaju u povećanoj koncentraciji. U kasnoj fazi može doći do sniženja krvnog tlaka, usporenja ritma srca, promjena ritma srca, ali i šoka s još jačim sniženjem krvnog tlaka i drugim znakovima.

Dišni sustav - Znaci promjena u dišnom sustavu mogu se ispoljiti ubrzanim disanjem, povećanjem količine sluzi u dišnim putovima, a u kasnoj fazi može doći do usporenja frekvencije disanja sve do zastoja disanja.

Liječenje akutnog otrovanja nikotinom provodi se u zdravstvenoj ustanovi, a najteža otrovanja u internističkim jedinicama intenzivne skrbi. U takvoj specijaliziranoj jedinici, otrovani nikotinom liječe se u sljedećim slučajevima: ako je progutana jedna ili više cigareta, tri ili više opušaka, bolesnici koji razvijaju znakove ne samo u probavnom sustavu nego i srcu i krvožilju, mozgu ili živčevlju, odnosno dišnim putovima.
​
Spomenute biljke, koje djeluju poput nikotina, dovode do sličnih simptoma u slučaju otrovanja, pa se liječenje također provodi u zdravstvenoj ustanovi.

Odvikavanje od pušenja poseban je problem. Znaci odvikavanja su brojni, a počinju već oko 8 sati nakon zadnje popušene cigarete, postaju sve očitiji tijekom 24 - 48 sati, zatim se po intenzitetu polako smanjuju unutar 14 dana, a nestaju prosječno nakon mjesec dana. Ispoljavaju se nemirom, razdražljivošću, ljutnjom, pojačanom agresivnošću, neprijateljskim ponašanjem, pojavljuju se smetnje mentalne koncentracije, glavobolja, pa i smetnje vida, konfuzija. "Glad" za cigaretom se intenzivira, pojavljuju se probavne teškoće (zatvor), frekvencija srca se usporava, krvni tlak snižava i tjelesna masa povećava.

Kako bismo još jednom naglasili veličinu problema pušenja, a uzimajući u obzir njegove zdravstvene posljedica po organizam čovjeka, možemo reći kako podaci velike kliničko-epidemiološke studije (provedene u šest hrvatskih regija - tri u unutrašnjosti i tri priobalne, na 4210 ispitanika starosne dobi od 35 do 54 godine, izabranih slučajnim izborom) govore o učestalosti pušenja koja je slična kao i u SAD-u, tj. bilo je 36,8 posto pušača, od čega 17,5 posto žena i 57,2 posto muškaraca.

Zamislimo se nad tim podatkom i upitajmo: "U koju se kategoriju ubrajam - pušač ili nepušač?" Ako ste se svrstali u kategoriju "pušač", još jednom razmislite predstavlja li vam pušenje zadovoljstvo ili samo štetnu naviku s brojnim i dalekosežnim zdravstvenim posljedicama.