Aneurizma abdominalne aorte - simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Kirurgija Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Aneurizma abdominalne aorte je izbočina u trbušnom dijelu aorte i potencijalno po život opasno stanje zbog rizika od puknuća i teškog unutarnjeg krvarenja

Što je aorta?

Aorta je najveća tjelesna arterija. Izlazi iz lijeve klijetke srca, proteže se kroz prsnu (torakalna aorta) i trbušnu šupljinu (abdominalna aorta) i putem svojih ogranaka dovodi krv obogaćenu kisikom i hranjivim tvarima u sve dijelove tijela. Široka je oko 2 cm na najširem mjestu i duga više od 30 cm. Kako se aorta približava zdjelici, njezin promjer se sužava na dva centimetra.

Ako bolest ili ozljeda utječu na protok krvi kroz aortu, mogu se pojaviti po život opasne komplikacije. To uključuje: aneurizmu aorte, disekciju aorte (stvaranje pukotine u jednom ili više slojeva stijenke aorte), unutarnje krvarenje, zatajenja bubrega i moždani udar.

Što je aneurizma?

Aneurizma je proširenje arterije nalik balonu koje se događa pod djelovanjem arterijskog tlaka, a uzrokovano je slabošću arterijske stijenke. Klasificira se prema lokalizaciji u tijelu, s tim da su najznačajnije one koje zahvaćaju arterije koje opskrbljuju mozak i srce.

Ako se izbočenje pojavi u aorti, najvećoj krvnoj žili u tijelu, to se zove aneurizma aorte. Iako se aneurizme mogu razviti bilo gdje duž aorte, većina se javlja u dijelu aorte koji prolazi kroz trbuh (abdomen).

Aneurizma abdominalne aorte (ili AAA) je izbočina u trbušnom dijelu aorte, glavne arterije koja krvlju i kisikom opskrbljuje trbuh, zdjelicu i noge. Potencijalno je po život opasno stanje jer u stvari predstavlja slabu točku u stijenci krvne žile, zbog čega postoji rizik od puknuća (rupture) i teškog i po život opasnog unutarnjeg krvarenja. Male aneurizme trbušne aorte rijetko puknu, ali mogu i jako narasti bez pojave simptoma.



Aneurizme abdominalne aorte obično se klasificiraju prema veličini i brzini rasta, što može pomoći u predviđanju zdravstvenih ishoda:

  • male (manje od 5,5 centimetara) ili spororastuće aneurizme abdominalne aorte općenito imaju mnogo manji rizik od pucanja nego veće aneurizme ili one koje brže rastu. Liječnici često smatraju da je sigurnije pratiti ih redovitim ultrazvukom abdomena nego ih liječiti.
  • velike (veće od 5,5 centimetara) ili brzorastuće aneurizme abdominalne aorte imaju mnogo veću vjerojatnost puknuća, koje može dovesti do unutarnjeg krvarenja i drugih ozbiljnih komplikacija. Što je aneurizma veća, vjerojatnije je da će je trebati kirurški liječiti. Ove vrste aneurizmi također je potrebno liječiti ako uzrokuju simptome ili curenje krvi.

Uzroci razvoja aneurizme abdominalne aorte

Aneurizmu abdominalne aorte mogu uzrokovati višestruki čimbenici koji rezultiraju razgradnjom dobro organiziranih proteina u stijenci aorte koji joj inače pružaju potporu i stabiliziraju je.

Točan uzrok nije u potpunosti poznat, ali zna se da čimbenici rizika u kombinaciji s bolestima povećavaju vjerojatnost njezina razvoja.

Ulogu u razvoju aneurizme abdominalne aorte mogu imati:
  • ateroskleroza - nakupljanje plaka, koji je naslaga masnih tvari, kolesterola, staničnih otpadnih proizvoda, kalcija i fibrina u unutarnjoj ovojnici arterije
  • visok krvni tlak - može oštetiti i oslabiti stijenku aorte
  • bolesti srca i krvnih žila
  • upala krvnih žila (vaskulitis) - ozbiljna upala unutar aorte i drugih arterija može povremeno uzrokovati AAA, no srećom vrlo rijetko
  • infekcija - bakterijska ili gljivična infekcija
  • trauma - ozljede koje uzrokuju pukotine u stijenci arterije
  • naslijeđe - neke genetske bolesti koje pogađaju vezivno tkivo (poput Marfanova sindroma -rijetka nasljedna bolest vezivnog tkiva koja se manifestira promjenama na očima, kostima i kardiovaskularnom sustavu) mogu uzrokovati slabost ili oštećenje krvnih žila. Ova stanja češće pogađaju aortu u prsnom košu, ali također i trbušnu aortu.

Aneurizma abdominalne aorte - čimbenici rizika

Pušenje je najjači čimbenik rizika (poznato je da pušači imaju sedam puta veću vjerojatnost da će razviti AAA nego nepušači) jer uzrokuje gubitak strukturnih proteina u stijenci arterije, što dovodi do smanjene čvrstoće i slabljenja stijenke, a to onda povećava rizik razvoja aneurizme aorte i njezina prsnuća (rupture). Ujedno uzrokuje i povisuje krvni tlak. Što je dulji pušački staž, to su i šanse razvoja veće.

Uz pušenje važan čimbenik rizika su i visok krvni tlak, povišene masnoće u krvi, prekomjerna težina, pretilost i sjedilački način života.




Aneurizma trbušne aorte češće se razvija kod muškaraca (četiri do pet puta češće nego kod žena) i ljudi bijele rase.

Najčešće se javlja kod ljudi u dobi od 65 godina i starijih.

Podatak o postojanju AAA u obitelji dvostruko povećava vjerojatnost razvoja.

Rizik razvoja aneurizme abdominalne aorte može povećati i postojanje aneurizme u drugoj velikoj krvnoj žili (posebno u donjim ekstremitetima ili grudnom dijelu aorte).

Aneurizma abdominalne aorte - simptomi

Aneurizma abdominalne aorte često sporo raste i obično ne daje simptome što je čini teškom za otkrivanje. Ujedno se smatra "tihim ubojicom" jer može puknuti prije nego što se dijagnosticira.

Simptomi se mogu pojaviti ako aneurizma postane veća i pritišće okolne organe, odnosno ako je blizu puknuća.

Bol je najčešći simptom AAA. Bol može biti jaka ili tupa te lokalizirana u trbuhu, prsima ili donjem dijelu leđa. Ostali simptomi mogu uključivati bol koja se širi u prepone, stražnjicu ili noge i osjećaj pulsiranja u trbuhu u blizini pupka. Općenito, bol nije pod utjecajem kretanja, ali određeni položaji mogu biti udobniji od drugih.



Simptomi su slični simptomima drugih problema koji uzrokuju bol u prsima ili trbuhu, kao što su bolest koronarnih arterija, gastroezofagealna refluksna bolest-GERB ili peptički ulkus.

U brojnim slučajevima anurizme ostanu male, dok neke s vremenom narastu, ponekad i brzo. Neke aneurizme nikad ne puknu.

RUPTURA ANEURIZME ABDOMINALNE AORTE (AAA)

Puknuće (ruptura) AAA zahtijeva neodgodivu liječničku intervenciju. Znakovi koji 
ukazuju da je došlo do puknuća su:
* ​iznenadna, intenzivna i uporna bol u trbuhu ili leđima, koja se može opisati kao osjećaj kidanja
* ubrzan rad srca
* jaki pad tlaka
* vlažna, znojna koža
* kratak dah
* mučnina i povraćanje
* vrtoglavica
* nesvjestica.

Dijagnostika aneurizme abdominalne aorte

S obzirom da aneurizma abdominalne aorte obično ne uzrokuju simptome, često je slučajan nalaz tijekom slikovne pretrage koja se provodi iz nekog drugog razloga ili je nalaz rezultat probira među rizičnom populacijom.

 

Kompjutoriozirana tomografska angiografija - prikaz velike aneurizme trbušne aorte (AAA); vidljivi i kalcifikati duž aorte i njezinih ogranaka koji ukazuju na aterosklerozu arterija


U slučaju sumnje na postojanje aneurizme abdominalne aorte, osim uzimanja podataka povijesti bolesti i fizikalnog pregleda, pretrage mogu uključivati:

  • ultrazvuk trbuha - pomaže u procjeni aorte
  • kompjutorizirana tomografija (CT) trbuha - daje jasnu sliku aorte te otkriva veličinu i oblik aneurizme
  • kompjutorizirana tomografska angiografija (CTA) - injekcija kontrastne boje prije CT skeniranja pomaže odrediti točnu lokalizaciju, veličinu i težinu aneurizme; služi i kao pomoć pri planiranju kirurškog zahvata
  • magnetska rezonancija (MR) trbuha - služi za dijagnosticiranje anurizme i određivanje njezine veličine i položaja.

Aneurizma abdominalne aorte - komplikacije

Glavne komplikacije aneurizme abdominalne aorte su pukotine u jednom ili više slojeva stijenke aorte (disekcija aorte) i ruptura (prsnuće) aneurizme. Općenito, što je aneurizma veća i što brže raste, to je veći rizik od puknuća (rupture) koja može uzrokovati po život opasno unutarnje krvarenje.

Aneurizme aorte također povećavaju rizik od razvoja krvnih ugrušaka u tom području. Ako se krvni ugrušak odvoji od unutarnje stijenke aneurizme i blokira krvnu žilu negdje drugdje u tijelu, može uzrokovati bol ili blokirati protok krvi do nogu (hladno stopalo), nožnih prstiju (plavičast ili crn i bolan prst), bubrega ili trbušnih organa.

Ako osjetite simptome poput niskog krvnog tlaka, otežanog disanja, ubrzanog pulsa ili iznenadne intenzivne boli u leđima ili trbuhu, trebali biste odmah potražiti liječničku pomoć.

Aneurizma abdominalne aorte - liječenje

Cilj svake strategije liječenja je spriječiti rupturu aneurizme kontroliranjem njezina rasta. Ovisno o veličini, vrsti, lokalizaciji i brzini rasta aneurizme, liječenje varira od praćenja i opreznog čekanja do hitne operacije.

Prilikom odlučivanja hoće li preporučiti zahvat, kirurg obično uzima u obzir povijest i opseg bolesti, znakove i simptome, složenost eventualnog zahvata i toleranciju pacijenta na određene terapijske postupke, uzimajući pritom u obzir  i opće stanje pacijenta, mišljenja i preferencije.

Aneurizme manje od pet centimetara u promjeru imaju mali rizik od pucanja i možda neće trebati odmah liječiti pa se u tom slučaju preporučuje praćenje, što uključuje:

  • redovitu ultrazvučnu kontrolu svakih nekoliko mjeseci radi praćenja rasta
  • prilagodbu životnog stila, poput vježbanja, prestanka pušenja, zdrave prehrane, izbjegavanja alkohola i smanjivanja prekomjerne težine
  • uzimanje lijekova za kontrolu krvnog tlaka, vrijednosti masnoća u krvi i šećera u krvi (u slučaju postojanja dijabetesa).




Cilj navedenih mjera je spriječiti rast aneurizme i identificirati osobe visokog rizika za rupturu (u ovom slučaju se može sugerirati operativni zahvat).

Aneurizme veće od pet centimetara u promjeru ili one koje pokazuju znakove pucanja trebaju operaciju. Ovisno o veličini, položaju i složenosti aneurizme, liječnik može preporučiti:

  • otvoreni kirurški zahvat - invazivniji oblik operacije s duljim vremenom oporavka. Obično se postavlja ojačanje u proširenom dijelu aorte ili se prošireni dio zamijeni presatkom od sintetičkog materijala. Budući da se transplantat zašije, veća je vjerojatnost da će ostati na mjestu i dobro funkcionirati. Glavni rizik je smrt ili srčani udar. Također postoji veći rizik od komplikacija, kao što su infekcija rane i duboka venska tromboza.
  • endovaskularna kirurgija - manje invazivan zahvat u kojem se kroz krvnu žilu uvodi tzv. graft koji se postavlja na mjestu anurizme kako bi ojačao stijenku i smanjio rizik od pucanja. Otprilike 98-99 posto pacijenata potpuno se oporavi, a vrijeme oporavka od operacije je kraće nego kod otvorene operacije. Ima i manje većih komplikacija, poput infekcije rane ili duboke venske tromboze. Međutim, način na koji je transplantat pričvršćen nije siguran kao kod otvorenog kirurškog zahvata pa je potrebno praćenje.


Liječenje rupture aneurizme abdominalne aorte

Hitno liječenje rupture AAA temelji se na istom principu kao i preventivno liječenje - za popravak puknute aneurizme koriste se graftovi. Odluku o tome hoće li se raditi otvoreni ili endovaskularni kirurški zahvat donosi kirurg koji izvodi operaciju od slučaja do slučaja.

Aneurizma abdominalne aorte - prognoza

Izgledi su loši u slučaju puknuća (rupture) aneurizme abdominalne aorte - samo oko jedna od pet osoba preživi rupturu.

Studije pokazuju da oko 70 posto osoba podvrgnutih operativnom zahvatu prije puknuća aneurizme živi još najmanje pet godina. Čini se da nema razlike u stopi preživljavanja između osoba podvrgnutih otvorenom zahvatu umjesto endovaskularnoj operaciji.

Prognoza je dobra za ljude s malim AAA koje su otkrivene screeningom (ultrazvukom), u kombinaciji s poboljšanjem čimbenika rizika, a posebno ako prestanu pušiti.

Aneurizma abdominalne aorte - prevencija

Ponekad nije moguće spriječiti razvoj AAA, osobito ako je u pitanju pozitivna obiteljska povijest bolesti. U tom slučaju bitno je na vrijeme uočiti simptome jer rano otkrivanje i pravilno liječenje mogu spriječiti povećanje ili pucanje aneurizme.

Test probira (screening) kod rizičnih skupina koristi ultrazvuk abdomena za skeniranje aorte u potrazi za izbočinama.



Kako bi se spriječio razvoj aneurizme aorte ili spriječilo pogoršanje postojeće, potrebno je kontrolirati čimbenike rizika:
  • Prestati pušiti ili žvakati duhan i izbjegavati pasivno pušenje. Ako je potrebna pomoć pri prestanku pušenja, uputno je razgovarati s liječnikom o terapiji koja bi mogla pomoći.
  • Održavati tjelesnu težinu pod kontrolom.
  • Izbjegavati pretjeranu konzumaciju alkohola.
  • Zdrave s hraniti. Usredotočiti se na unos raznovrsnog voća i povrća, cjelovitih žitarica, mesa peradi, ribe i nemasnih mliječnih proizvoda. Izbjegavati zasićene i trans masti (kao što su keksi, kolači, maslac, kobasice i slanina) te ograničiti sol.
  • Održavati krvni tlak i kolesterol pod kontrolom. Ako je liječnik propisao lijekove, uzimati ih prema uputi.
  • Redovito vježbati. Aktivnost i redovito vježbanje snižava krvni tlak te održava srce i krvne žile u dobrom stanju, a može pomoći i  mršavljenju, što će također pridonosi snižavanju krvnog tlaka. Treba pokušati ostvariti barem 150 minuta tjedno umjerene aerobne aktivnosti (npr. vožnja biciklom ili brzo hodanje). Ako prije nije bilo nikakve aktivnosti, treba polako napredovati. Uputno je savjetovati se s liječnikom o odabiru primjerene aktivnosti.  

Ponekad ne možete spriječiti AAA, osobito ako imate obiteljsku povijest bolesti. Ali možete odmah razgovarati sa svojim liječnikom ako osjetite bilo kakve simptome. Zapamtite da rano otkrivanje i pravilno liječenje mogu spriječiti povećanje ili pucanje aneurizme.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 2. 12. 2022.
izdvojeni proizvodi