Antiseptici - čuvari oralnog zdravlja

Bolesti i stanja / Zubi i usna šupljina prof. dr. sc.   Marinka Mravak-Stipetić dr. dent. med., spec. za bolesti usta, zuba i parodonta

Djelotvornost nove generacije antiseptika pomaknuta je od kratkotrajnog učinka mehaničkog čišćenja u korist produljenog antimikrobnog učinka

Fizikalna i kemijska zaštita u stomatologiji

Svijest o povećanom riziku od prijenosa infekcije u svakodnevnom kliničkom radu i potrebi provođenja mjera zaštite postavili su brojne zahtjeve pred zdravstvene radnike i industriju. Razvoj novih tehnologija, opreme, instrumentarija i lijekova s jedne strane te prihvaćanje načela, poštivanje propisa i primjena zaštitnih metoda od strane zdravstvenih djelatnika s druge, bili su ključni čimbenici za evoluciju kontrole infekcije u kliničkom radu.

U tom smislu, dentalna medicina je prihvaćanjem i primjenom metoda fizikalne i kemijske zaštite na mnogo načina odgovorila mnogobrojnim zahtjevima za očuvanje zdravlja i zaštitu od prijenosa infekcije među osobama (križane infekcije).

Primjena fizikalnih metoda zaštite (nošenje zaštitnih rukavica, maski i zaštitnih naočala pri radu) postao je tradicionalni oblik zaštite od križane infekcije. Mogući nedostatak je pojava alergijske reakcije na materijal rukavica u nekih osoba. Iako je učestalost alergije vrlo rijetka, takve pojave mogu umanjiti vrijednost fizikalne zaštite u prevenciji od križane infekcije.

Uvođenje metoda kemijske zaštite primjenom antimikrobnih preparata, antiseptika, ima za cilj smanjiti broj mikroorganizama u usnoj šupljini, a time i broj virulentnih klica te onemogućiti razvoj infekcije. Naime, u ustima čovjeka otkriveno je preko 350 vrsta različitih mikrorganizama, bakterija, virusa i gljivica različite patogenosti (svojstvo mikroorganizma da izazove bolest) i virulentnost (stupanj patogenosti organizma koji uzrokuje bolest).

Rizik za nastanak križane infekcije tijekom stomatoloških zahvata predstavlja širenje mikroorganizama putem aerosola, kapljica sline i krvlju te dodirom i instrumentima. Osobita opasnost od širenja zaraze postoji kod operativnih zahvata gdje se neposredno otvaraju vrata ulasku mikroorganizama u krv i tkiva. Zbog trajne prijetnje od različitih patogena, osobito virusa AIDS-a i hepatitisa B i C, herpesvirusa te brojnih patogenih bakterija i gljivica, kontrola infekcije u kliničkom radu postala je temeljni princip rada u stomatologiji.

Odlike oralnih antiseptika nove generacije

Oralna antisepsa jedan je od preventivnih postupaka u programu kontrole infekcije u dentalnoj medicini, kojim se pri radu u ustima želi smanjiti rizik od prijenosa infekcije kao i spriječiti njezin razvoj. Primjenom oralnih antiseptika, tijekom stomatoloških zahvata u usnoj šupljini smanjuje se broj i sadržaj mikroorganizama. Time se smanjuje rizik od nastanka endogenih infekcija u bolesnika, kao i križane infekcije u radnim prostorima. Izbor antiseptika i klinička primjena ovisi o poznavanju njihovih antimikrobnih svojstava.

Antiseptici većinom djeluju bakteriostatski, tj. usporavaju razvoj mikroorganizama, za razliku od dezinficijensa koji smanjujući broj mikroorganizama čine predmete takvima da ne mogu biti prijenosnici zaraze. Antiseptici djeluju štetno na mikrobe poremećajem osmotske ravnoteže stanice, adsorpcijom, taloženjem bjelančevina, oksidacijom ili djeluju kao protuplazmatski otrovi. Djelotvornost nekih antiseptika ranije generacije ovisi o njihovoj koncentraciji, iako ne uvijek proporcionalno. Učinak antiseptika ovisi i o vremenu djelovanja.




Odlika nove generacije antiseptika očituje se u kvaliteti postojanosti na tkivima u usnoj šupljini, čime je njihova djelotvornost pomaknuta od kratkotrajnog učinka mehaničkog čišćenja u korist produljenog antimikrobnog učinka. Postojani antiseptici imaju afinitet za različite površine u usnoj šupljini, osobito za meka tkiva, apsorbirajući se na njih, odakle se postupno otpuštaju u slinu djelujući antimikrobno kroz dulje vremensko razdoblje. Postojanost dopušta produljeno vrijeme kontakta i djelovanja između antiseptika i tkiva, za razliku od nepostojanih antiseptika ranije generacije, koji se ne apsorbiraju na oralna tkiva pa im je i učinak kratkotrajan.

Oktenidindihidroklorid - postojani antiseptik dokazanog antimikrobnog učinka

Primjer postojanog antiseptika druge generacije je oktenidindihidroklorid iz grupe kation aktivnih spojeva. U provedenim istraživanjima dokazan je njegov antimikrobni učinak na brojne oralne bakterije, gljivice i viruse, osobito herpesviruse.

Oktenidindihidroklorid reagira sa staničnom stijenkom i izaziva poremećaje u funkciji stanice patogenog mikroorganizma. Klinička in vivo i in vitro ispitivanja pokazala su da oktenidindihidroklorid inaktivira gram-pozitivne i gram-negativne mikroorganizme, osobito je djelotvoran na beta-hemolitički streptokok i gljivice roda Candida, na klamidije i mikoplazme, protozoe i herpesviruse. Uspješnim se pokazao i u terapiji upalnih stanja usne šupljine izazvanih oralnim bakterijama i gljivicama u nositelja zubnih proteza kao i u redukciji bakterija i gljivica s površine zubnih proteza i iz usta.

Postojani antiseptici igraju važnu ulogu u održavanju oralnog zdravlja. Postupno se otpuštaju u slinu djelujući antimikrobno kroz dulje vremensko razdoblje

U ispitivanju djelotvornosti na bakterije kanala korijena zuba, a u usporedbi s drugim antisepticima, ispiranjem oktenidindihidrokloridom postignuta je potpuna redukciju rasta bakterija korijenskog kanala. Elektronsko-mikroskopska usporedna studija učinka oktenidindihidroklorida i joda na sluznicu pokazala je oštećenja sluznice nakon nanošenja joda, dok je nakon primjene oktenidindihidroklorida sluznica ostala intaktna.

Oktenidindihidroklorid ne resorbira se u tkiva i ne izaziva daljnja oštećenja. U nižim koncentracijama zadržava postojanost tijekom jednog sata. S obzirom na navedena svojstva, oktenidindihidroklorid preporuča se tijekom i nakon operativnih zahvata te u kontroli zubnog plaka i infekcije sluznice usne šupljine. Pridržavanjem uputa o primjeni nisu zabilježene nuspojave. Pojava gorkog okusa redovita je tijekom ispiranja usta.

Postojani antiseptici igraju važnu ulogu u održavanju oralnog zdravlja, a uništavanjem mikroba doprinose kvalitetnoj kontroli plaka, smanjenju pojave karijesa i upale zubnog mesa (gingivitis). Sprječavanje razvoja gingivitisa održavanjem oralne higijene, redovitim uklanjanjem plaka i zubnog kamenca te primjenom oralnih antiseptika najbolji je put za sprječavanje razvoja upale potpornog tkiva zuba ili parodonta (parodontitisa). Time se smanjuje i rizik od širenja parodontnih patogena krvlju i nastanka endogenih infekcija na različitim organima. Naime, brojni znanstveni dokazi ukazuju da osobe s parodontitisom imaju povećan rizik za razvoj bolesti srca i komplikacija dijabetesa te pojavu moždanog udara, respiratornih bolesti i preranog poroda.

U svakom slučaju, vodilja u izboru antiseptika trebala bi biti kvaliteta postojanosti antiseptika, a njihova primjena imperativ u svakodnevnom kliničkom radu.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 1. 2. 2019.
izdvojeni proizvodi