Očni kapci - zamka za alergene

Koža očnih kapaka je izrazito tanka i nježna te zaštićena s vrlo malo masti, zbog čega je osjetljiva na iritacije i alergene pa je dermatitis na očnim kapcima čest razlog posjeta dermatologu.

Za dermatitis na očnim kapcima karakteristične su promjene u funkciji kožne barijere s visokim rizikom reakcije na alergene i nadražujuće tvari. Upalni proces se u početku uglavnom manifestira crvenilom i zatezanjem kože, a mogu se pojaviti i peckanje, žarenje, intenzivan svrbež i perutanje kože, što stvara izrazitu nelagodu. Sve to, uz činjenicu da se promjene nalaze na mjestu izloženom pogledu narušava kvalitetu života. Kad su u pitanju žene, dodatni moment je što se moraju odreći nekih potreba kao što su šminkanje, bojanje kose i slično, što stvara dodatno psihološko opterećenje.  

Kao i kod ostalih dermatitisa, važno je odrediti radi li se o atopijskom ili o kontaktnom (alergijskom ili nealergijskom) dermatitisu, što dalje zahtijeva sveobuhvatne pretrage s ciljem identifikacije uzročnog čimbenika.

Iako su uzroci bolesti raznoliki, najčešće se radi o kontaktnom ili atopijskom dermatitisu. Klinički pokazatelji ovise o tome je li stanje akutno ili kronično, no u oba slučaja će, biti prisutni svrbež, nelagoda i osjećaj zatezanja kože različitog intenziteta.

Akutni dermatitis uključuje crvenilo i izraženu oteklinu, a prisutno je i vlaženje kože. Uzrokuje ga doticaj s jakim alergenima, u pravilu pogađa gornju i donju vjeđu na oba oka, a često se širi i na druga mjesta (lice, vlasište, itd.).

Kronični dermatitis je je puno češći, ali teže ga je prepoznati. Manifestira se crvenilom bez otekline i vlaženja, a može biti praćen blagim ljuskanjem kože. Lezije su  više ograničene te se mogu javiti samo na jednoj vjeđi i bez drugih udaljenih manifestacija.

Procijenjeno je da prevalencija (ukupna pojavnost) kontaktnog dermatitisa u općoj populaciji iznosi oko 20 posto, od čega značajan dio razloga posjete specijalisti dermatologu, alergologu ili oftalmologu otpada upravo na dermatitis očnih kapaka. U toj populaciji u više od 80 posto slučajeva prevladavaju žene.

Najčešći uzroci kontaktnog alergijskog dermatitisa su proizvodi koji se nanose izravno na kožu. U pravilu, to su proizvodi poput krema, losiona i maramica za uklanjanje šminke, dekorativne kozmetike (maskara, sjenila, tuš, puderi..) pa čak i kapi za oči. Najčešće se radi o novom proizvodu koji je osoba tek počela primjenjivati ili o proizvodu koji se primjenjuje već godinama, ali mu je promijenjen kemijski sastav.

Koža na kapcima može indirektno reagirati i na neke preparate koji se nanose na druge dijelove tijela kao što su šamponi, proizvodi za bojanje kose, emolijensi, otopine za čišćenje kontaktnih leća, odnosno sastojoci poput konzervansa (paraben, kalijev sorbat..) ili antioksidansa (butilirani hidroksianisol).

Doticaj može biti i neizravan, najčešće preko ruku. Najčešći primjer je lak za nokte, no u pitanju može biti sve što se nanosi na ruke ili dira rukama (predmeti koji sadrže nikal ili gumene rukavice) jer često, nesvjesno, rukama dodirujemo očne kapke.

Izvor alergena na koje koža očnih kapaka može reagirati može biti i u zraku, odnosno u proizvodima u spreju, isparavajućim parfemima i mirisima za domaćinstvo.

Kontaktni dermatitis na očnim kapcima se lako prepoznaje ako se crvenilo, svrbež, peckanje, zatezanje i žarenje kože javljaju nakon nanošenja određenog proizvoda te ukoliko simptomi prođu nakon njegova uklanjanja. Ukoliko osoba nije u mogućnosti utvrditi koji proizvod izaziva reakciju, potrebno je učiniti alergološko testiranje kako bi se otkrio uzročni alergen, tim više što u pitanju mogu biti i alergeni iz zraka.

Atopijski dermatitis može zahvatiti i kožu oko očiju, očne kapke, trepavice i obrve. Kao i kod drugih područja na tijelu, i u slučaju pojave atopijskog dermatitisa na očnim kapcima koža gubi previše vlage iz epidermalnog sloja i oslabljena je obrambena funkcija kožne barijere.
 
Iako se simptomi razlikuju od osobe do osobe, najčešći je suha koža koja svrbi, što rezultira učestalim trljanjem i posljedično pogoršanjem postojeće upale. Kod nekih osoba se kao posljedica trljanja i češanja mogu razviti dodatan sloj kože (atopijski nabor ili Dennie-Morgannov nabor), šarenilo obrva i trepavica ili hiperpigmentacija očnih kapaka. Koža je ujedno jako osjetljiva na stafilokokne i streptokokne kožne infekcije, kao i na infekcije koje uzrokuju Herpes simplex ili Molluscum contagiosum.

Prvi korak u liječenju dermatitisa na očnim kapcima je u potpunosti izbaciti korištenje preparativne i dekorativne kozmetike, uz jednostavnu njegu kože, koja u najtežim slučajevima može biti ograničena samo na primjenu vlažnih kompresa ili termalne vode u spreju.

Kao i kod svih dermatitisa, simptomatsko liječenje temelji se na topičkoj (lokalnoj) terapiji kortikosteroidima, u pravilu onima srednje jačine djelovanja. Dodatak određenog emolijensa, prilagođenog i ispitanog za ovu indikaciju, smanjuje nelagodu i pospješuje zacjeljivanje kožnih promjena.

Dexyane MeD Palpebral je medicinski proizvod indiciran za liječenje atopijskog ili kontaktnog dermatitisa na očnim kapcima. Trenutačno ublažava i smanjuje oteklinu i crvenilo te umiruje svrbež i bol. Štiti kožu stvaranjem polupropusnog površinskog filma zbog galenske formulacije obogaćene prirodnim polisaharidom te obnavlja promijenjenu kožnu barijeru i ublažava suhoću jer sadrži kombinaciju glicerola, karite maslaca i triglicerida. Ujedno ograničava prianjanje bakterije Staphylococcus aureus koja potencijalno može uzrokovati superinfekciju lezija.

Dexyane MeD Palpebral se može koristiti samostalno kao prva linija liječenja za blaže oblike dermatitisa, odnosno u kombinaciji s topikalnim kortikosteroidima za umjerene do teže oblike dermatitisa jer poboljšava djelotvornost lokalnih kortikosteroida u smislu bržeg ublažavanja tegoba (nakon samo tri dana liječenja lokalnim kortikosteroidima) te ograničava ponovnu pojavu lezija.

Ugodna neljepljiva tekstura Dexyane MeD Palpebral gel kreme s učinkom iznimno vlažne obloge osigurava dobru suradljivost bolesnika. Nakon njezine primjene koža zahvaćena dermatitisom ponovno postaje gipka i podatna, bez osjećaja nelagode.

Ako se radi o kontaktnom dermatitisu, sljedeći korak je identifikacija uzroka kako bi se izbjegla ponovna pojava bolesti. U tom smislu potrebno je napraviti alergološko testiranje nakon što se postigne kontrola nad akutnom fazom bolesti.

Zadnji korak je onaj koji se preporučuje u svim slučajevima kontaktnog dermatitisa, a to je izbjegavanje - bilo alergena na koje je osoba bila pozitivna prilikom testiranja, bilo ostalih tvari za koje je uočeno da izazivaju iritaciju kože.

Na popisu alergena na koje je bolesnik pozitivan, alergene treba navesti prema INCI nazivima, to jest Međunarodnoj nomenklaturi kozmetičkih sastojaka kako bi ih bolesnik mogao prepoznati na deklaraciji prilikom kupnje kozmetičkih proizvoda. Osim toga, bolesniku se može dati i pozitivna lista proizvoda koje smije koristiti jer ne sadrže sastojke na koje je alergičan.