Na redu je proljetno čišćenje

Hrana i zdravlje / Prehrambene preporuke Nina Ivičić dipl. ing., nutricionistica i aromaterapeutkinja

Nagomilavanjem neprerađenih toksina u tkivima, pa tako i u preopterećenoj jetri, riskiramo zdravlje i dobru kondiciju, stoga ne zaboravite na detoksikaciju

Mnogi od nas u pravilu već tijekom prvih proljetnih dana organiziraju veliko proljetno čišćenje stana ili kuće, preslagivanje ormara... Veliku pozornost pridajemo vlastitom životnom prostoru i želimo ga osloboditi od nepotrebnih i nagomilanih stvari. A naš jedini i stalni dom, vlastito tijelo, vrlo često zaboravimo očistiti.

Čišćenje organizma od suvišnih i/ili štetnih tvari (popularno nazvano detoksikacija) prečesto se smatra alatom koji nam pomaže u rješavanju nekoga zdravstvenog problema. No, valja istaknuti da je detoksikacija nužna i u prevenciji, zbog čega bi trebala biti dio naše svakodnevnice i uobičajen način osobne nutritivne njege.

Zbog modernoga, urbanog načina života, u našem tijelu stalno se gomilaju toksini. Neke unosimo neodgovarajućom prehranom, a neki se stvaraju endogeno pod utjecajem stresnog načina života i pretrpana svakodnevnog rasporeda. U organizmu postoje mehanizmi izlučivanja toksina putem kože, mokraće, stolice i disanjem, no vrlo često ne mogu podnijeti izazove kojima ih izlažemo, posebice ako je prehrana nutritivno manjkava. Za prehranu kažemo da je nutritivno manjkava ako se temelji na jednostavnim ugljikohidratima (kruh, peciva, tjestenina od bijelog brašna, bijela riža, slatkiši), mesnim prerađevinama (paštete, hrenovke...) i industrijski intenzivno prerađenim sirovinama (gotova jela, umaci, juhe..., dakle sva "jela iz vrećice"). Ako je uz to i količina takve hrane koju svakodnevno konzumiramo prevelika, onda možemo reći da je u metaboličkom smislu pojačano stvaranje toksina i njihovo nagomilavanje, a to pojačano opterećuje organizam.

Signali opterećenosti toksinima

Ako se pitate kako procijeniti treba li vam detoksikacija, u nastavku donosimo nekoliko simptoma koji upućuju na preopterećenost organizma toksinima: glavobolja, boležljivost (oslabljen imunitet), alergije, pomanjkanje koncentracije, nervoza, razdražljivost, anksioznost, kronični umor, nesanica ili intenzivna pospanost, problemi s kožom i/ili probavom, zadah iz usta, pojačan miris znoja...

Kako bi navedene simptome sveli na najmanju moguću mjeru i održali zdravlje na zavidnoj razini, savjetujemo:

  • hraniti se, kad god je moguće ili pretežito, prirodno uzgojenim voćem, povrćem te mesom i jajima dobivenim od životinja iz podnog uzgoja
  • svaki tjedan na jelovniku imati bijelu i plavu ribu
  • konzumirati svaki dan tri glavna i dva sporedna obroka
  • glavni obroci neka sadrže 50 posto povrća (kuhano ili sirovo), koje je poželjno začiniti hladno prešanim biljnim uljem (maslinovo, bućino, konopljino, laneno...)
  • voće jesti kao međuobrok
  • tijekom dana piti dvije litre tekućine (voda, biljni čajevi, limunada), a ako pijete kavu, uz svaku šalicu dodajte još dva decilitra vode
  • u tjedni raspored uvesti jednodnevni post na povrtnim i voćnim sokovima (24 sata konzumirati samo voćne i povrtne sokove iscijeđene u sokovniku ili usitnjene u blenderu, bez dodatka šećera ili sladila), pri čemu je poželjno koristiti sirovine iz organskog uzgoja
  • dva puta godišnje (najbolje u proljeće i u jesen) provesti detoksikaciju organizma zelenom glinom (zelena ventilirana glina za oralnu primjenu)
  • redovito kontrolirati količinu masnog tkiva u organizmu i po potrebi je korigirati.

U kontekstu čišćenja organizma svakako je potrebno napomenuti rješavanje sve aktualnijeg problema čovječanstva, a to je pretilost. Pretilost podrazumijeva prekomjernu tjelesnu masu povezanu s prekomjernim nagomilavanjem masnog tkiva u tijelu, što je velik rizik za zdravlje organizma u cjelini. To podrazumijeva izrazitu opterećenost srčanožilnoga, imunosnoga i živčanog sustava te poremećaje metaboličkih i hormonalnih procesa. Detoksikacija je nužno povezana s gubitkom viška masnog tkiva, ponajprije zato što se toksini najviše talože upravo u masnom tkivu, iz kojeg se i najteže izlučuju. Kad želimo detoksicirati organizam, nužno je stoga riješiti se viška masnog tkiva.

Čistač bez premca

Jetra su najveća žlijezda u ljudskom organizmu. Teže oko 1500 g i filtriraju oko 1500 ml krvi u minuti. Koliko su važan organ pokazuje i njihova sposobnost regeneracije: da bi funkcionirala, potrebno je da ostane samo 10-20 posto tkiva iz kojeg se poslije obnove. S druge strane, njihov značaj očituje se i u tome da tijelo bez tog tkiva može preživjeti samo 24 sata, jer se upravo tamo odvija većina metaboličkih procesa u tijelu i obavlja više od 500 različitih funkcija. Jetra su ključna za metabolizam ugljikohidrata, proteina i masti, pohranu i aktiviranje vitamina i minerala, stvaranje i izlučivanje žuči (nužne za probavu masti), za metabolizam steroida i proces detoksifikacije (pretvaraju amonijak u ureu i čiste krv od toksina - filtriranje hranjivih tvari, lijekova i alkohola).

Kad toksini, koji nisu izlučeni putem fecesa, stignu u jetra putem krvi, jetra na njih djeluju sistemom biotransformacije koja podrazumijeva dvije faze obrade. U osnovi, cilj je da se toksini pretvaraju iz liposolubilnih (topivi u mastima) u hidrosolubilne (topive u vodi) kako bi se mogli izlučiti iz tijela. U prvoj fazi toksini se mijenjaju pod utjecajem kompleksa enzima citokrom P-450 i pritom oksidiraju, reduciraju ili hidroliziraju, tako da se dio toksina već može izlučiti. U drugoj fazi, metaboliti dobiveni u prvoj fazi dalje se obrađuju te konačno postaju neškodljivi i mogu se u potpunosti izlučiti iz organizma, putem bubrega (urin) i fecesa. Važno je napomenuti da je ključna upravo ravnoteža ova dva uzastopna procesa detoksifikacije: u prvoj fazi se proizvodi znatna količina slobodnih radikala, a s obzirom na to da neki toksini nakon prve faze postaju još štetniji, druga je faza nužna kako bi detoksifikacija bila potpuna i kvalitetna.

Nagomilavanjem neprerađenih toksina u tkivima, pa tako i u preopterećenoj jetri, riskiramo zdravlje i dobru kondiciju. Toksini u tijelu izazivaju poremećaj u metabolizmu, hormonalne tegobe, umor, malaksalost, probleme s učenjem i koncentracijom. Neki od toksina, posebno teški metali (olovo, živa, kadmij) veliko su opterećenje za živčani sustav i postoje mnoge studije koje su već dokazale njihovu povezanost s većim rizikom od neuroloških poremećaja i bolesti.

Hrana kao lijek

U znanstvenim istraživanjima s područja nutricionizma sve se češće ide u smjeru nutrigenomike, dijela nutricionističke znanosti na temelju koje se spoznaje kako određeni nutrijenti (sastavni dijelovi hrane koju konzumiramo) utječu na ekspresiju gena. Drugim riječima, kako na najbolji mogući način iskoristiti hranu i biljke u svrhu očuvanja zdravlja ili za pomoć u rješavanju određenih zdravstvenih teškoća. Uz takve spoznaje, genetsku predispoziciju za razvoj nekih bolesti možemo umanjiti ciljanom prehranom, što se već primjenjuje u prevenciji i tretiranju bolesti srca i krvnih žila, artritisa, osteoporoze, Alzheimerove bolesti, dijabetesa i različitih vrsta raka.

Hrana koja sadrži određene fitonutrijente i može pomoći pri radu jetara su karfiol, brokula, citrusno voće (osim grejpa), luk i češnjak. Grejp je iznimka jer djeluje upravo suprotno - usporava proces uklanjanja sastojaka nekih lijekova. I neke biljke i njihovi sastojci podržavaju zdrav rad jetara, kao što su artičoka, kurkumin, reishi gljiva i korijen maslačka.

Kako bi doznali imate li povećanu količinu toksina u tijelu i u kojim organima se oni nalaze, možete napraviti biorezonantni pregled, na temelju kojeg ćete dobiti uvid u stanje organizma i plan detoksifikacije s ciljem rješavanja toksina i pridruženih zdravstvenih problema. A da bi vaša detoksikacija ovog proljeća bila potpuna i uspješna, svakako vodite računa o prehrani, a nije naodmet tijelo nagraditi i prirodnim i kvalitetnim dodacima prehrani. Uz to, ne zaboravite na svakodnevni boravak na svježem zraku uz puno kretanja, što će vaš život učiniti kvalitetnijim, poletnijim i ispunjenim osjećajem zdravlja.

Datum objave članka: 1. 3. 2015.