Neka hrana bude tvoj lijek

Zahvaljujući boljem razumijevanju i prepoznavanju veze između prehrane i zdravlja, raste zanimanje za funkcionalnom hranom, koja je zapravo negdje na granici između hrane i lijeka. Na tržištu je dostupan sve veći broj posebno dizajniranih prehrambenih proizvoda i dodataka hrani, a činjenica je da se u njih sve više ulaže i vjeruje.

Vitamini, minerali, fitosteroli i ostali nutrijenti dodaju se mnogim prehrambenim proizvodima, koji pridonose stanju potpune psihofizičke ravnoteže ljudskog organizma. Takvi proizvode nazivaju se funkcionalnim jer znatno utječu na smanjenje rizika nastanka bolesti. Iako je to relativno nov pojam u nutricionizmu, za terapijsku mogućnost hrane (dijetoterapiju) zanimao se još Hipokrat, koji je rekao: „Neka hrana bude tvoj lijek”. Ipak, filozofija hrane kao lijeka nepravedno je zanemarena tijekom 19. stoljeća zbog velike ekspanzije različitih farmaceutskih pripravaka. Međutim, početkom 20. stoljeća prehrana dobiva važnu ulogu u prevenciji i unaprjeđenju zdravlja. To doba obilježeno je mnogim revolucionarnim otkrićima, a jedno od najpoznatijih je povezanost nedostatka pojedinih vitamina s brojnim bolestima. Bio je to jasan znak da su određene bolesti rezultat deficita nekih prehrambenih tvari (nutrijenata). Upravo je obogaćivanje hrane odgovorno za iskorjenjivanje mnogih bolesti, kao što su rahitis, gušavost, pelagra i beri-beri. Već tada uočavala se povezanost znanosti i prehrambene industrije, koje su zajednički utjecale na zdravlje cjelokupne populacije.

Moderno doba, s napretkom industrijalizacije i brzim tempom života, na prvo mjesto stavlja prehrambeni paradoks: obilje hrane - prehrambeni deficit. Takvom društvu obilja prijeti globalna epidemija pretilosti, a nutricionizam se, kao znanost 21. stoljeća, usmjerava na pružanje optimalne prehrane u skladu s modernim načinom života. Na tom putu koncept funkcionalne hrane ambiciozan je i dugoročan cilj i, što je najvažnije, sagrađen je na znanstvenim temeljima koje tek treba prepoznati, a zatim prihvatiti.

Najjednostavnije objašnjenje za funkcionalnu hranu glasi: tradicionalna hrana s dodatcima koji je čine funkcionalnom. Teško je odrediti čvrste granice između namirnica koje djeluju ljekovito i primjenjuju se u dijetoterapiji i industrijskih proizvoda koji se obogaćuju raznim dodacima kako bi poboljšali zdravstveno stanje ili, što je još važnije, djelovali u prevenciji različitih oboljenja. Funkcionalna hrana može se kategorizirati prema učinku na zdravlje pojedinih organa ili sustava organa. Vrlo značajan rast bilježi skupina namirnica probiotika, prebiotika i antioksidanata, sa sve snažnijom znanstvenom podlogom.

Istraživanja su pokazala da se većina potrošača zbog zdravlja rijetko odriče „starog okusa”. Zato je na prehrambenoj industriji vrlo težak zadatak: razviti funkcionalan proizvod, a zadržati privlačan okus i prihvatljivu cijenu. Nutricionisti, pak, potrošačima moraju objasniti koja je prednost konzumiranja „nove hrane”.

Bolesti povezane s neuravnoteženom prehranom i prekomjernim unosom hrane vodeći su uzroci smrtnosti u razvijenim zemljama. Među njima su: bolesti srca, moždani udar, visoki tlak, šećerna bolest tip II, neke vrste karcinoma i pretilost. Nutritivni čimbenici povezuju se i s osteoporozom, opstipacijom, anemijom i malnutricijom. Stoga je nužna briga za zdravlje povezana s prehrambenim proizvodima i dodacima prehrani. Spoznaja da pojedini spojevi dodani u tradicionalne namirnice mogu znatno pridonijeti prevenciji i liječenju određenih oboljenja, može predstavljati početak uspješne borbe s bolestima uzrokovanim lošom prehranom.

Utjecaj na probavni sustav

Najpoznatije i već dobro prihvaćene funkcionalne namirnice drevni su fermentirani mliječni proizvodi obogaćeni probioticima, kulturom živih mikroorganizama koji pridonose očuvanju zdravlja utječući na crijevnu floru i jačanje imuniteta. Potreba uzimanja probiotika nikad nije bila veća, što potvrđuje izjava dr. Michaela L.McCanna: „Probiotici će u medicini 21. stoljeća biti ono što su antibiotici bili u medicini 20. stoljeća”. Zdravlje crijevne flore narušava se i nakon uspješne terapije antibioticima, steroidnim lijekovima ili kemoterapije, stoga je terapijska doza probiotika uvijek dobro došla. Što je još važnije, nema straha od predoziranja. I liječenje upalnih bolesti crijeva danas je nezamislivo bez primjene probiotika, pa ih s pravom nazivamo „dobrim bakterijama”.

Više od 85 posto našeg imunosnog sustava direktno ovisi o ukupnom stanju crijevne mikroflore. A mikrobna ravnoteža promjenjiva je pod utjecajem nepravilne prehrane, stresa, starenja, pa čak i pojedinih lijekova. Prisutnost probiotika (grč. pro bios = za život ), tj. dobrih bakterija, zaustavlja rast štetnih bakterija, gljiva i virusa te sprječava njihovo djelovanje (od infekcija i razvoja teških upalnih stanja, do autoimunih bolesti, alergija i slično).

Dokazano je da probiotici proizvode „prirodni antibiotik” protiv štetnih mikroorganizama, razlažu nitrozamin, proizvode i vitamine B skupine, vitamin K, pa čak i probavne enzime koji omogućuju bolju probavu i pojačavaju iskorištavanje pojedinih nutrijenata.

Namirnice dizajnirane za očuvanje zdravlja kardiovaskularnog sustava

Najčešće sadrže dodatak omega-3 masnih kiselina, biljnih sterola, soje i koenzima Q10. Drugu skupinu čine one iz kojih su uklonjene zasićene i trans masne kiseline. Među najzastupljenijim proizvodima iz ove kategorije su meki margarinski namazi. Jedan je to od odgovora prehrambene industrije na znanstvena istraživanja o utjecaju vrste masnoća na zdravlje srca i krvnih žila.

Prema uzoru na inozemne, mnogi domaći proizvođači u mliječne proizvode dodaju omega-3 masne kiseline koje imaju važnu ulogu u sprječavanju taloženja masnoća na unutarnjim stjenkama krvnih žila, te omega-6 masne kiseline, poznate po protuupalnom učinku.

U posljednje vrijeme mnogo se ističe važnost fitosterola, a brojne kliničke studije provedene posljednjih petnaestak godina pokazuju da najbolje rezultate daje uzimanje oko 2 g sterola dnevno, unesenih u posebno dizajniranim proizvodima.

Hrana kao pomoć pri mršavljenju

Proizvodi za regulaciju prekomjerne tjelesne težine oduvijek su privlačili veliku pozornost potrošača, stoga se predviđa da će u sljedećih pet godina težište biti upravo na njima. Važno je napomenuti da će njihova upotreba služiti samo kao pomoć u redukciji tjelesne težine. Uglavnom će koristiti osobama koje će istodobno voditi računa o količini hrane na tanjuru i redovito se baviti primjerenom tjelovježbom.

Za pomno planiranje jelovnika ostaje nam malo vremena, stoga se traži optimalan obrok, s uravnoteženim omjerom ugljikohidrata, proteina i masti, dovoljnom količinom svih potrebnih vitamina i minerala. Traži se praktična i brza izvedba, a prije svega dobar okus. Čini se da nam inteligentna prehrana polako, ali sigurno kuca na vrata. Preostaje samo naša odluka da je prihvatimo.