Aktivnost je vitalna ljudska potreba

Čovjek današnjice radikalno je smanjio tjelesnu aktivnost. A budući da se, evolucijski gledano, čovjek usavršavao kroz kretanje, pokret je bio i ostao nužan uvjet njegova biološkog opstanka. Zato, ako uzmemo u obzir da je aktivnost vitalna ljudska potreba, nije naodmet stalno upozoravati na posljedice nedovoljna kretanja.

Zbog slabe ili nikakve tjelesne aktivnosti, čovjeku nedostaje osnovna pokretačka snaga za sve vitalne funkcije te su ozbiljno smanjene i ugrožene osnovne motoričke sposobnosti, prije svega brzina, a zatim snaga i izdržljivost. Današnje vrijeme favorizira um, tako da se čovjek više umara psihički nego fizički. S obzirom na to da psihički umor na radnome mjestu subjektivno fizički umara čovjeka, nakon radnog vremena najčešće se odmara pasivno - uz televizor, računalo, novine, knjigu, često sjedeći u fotelji ili ležeći u krevetu. Prema tome, zaključak je da u suvremenim uvjetima života nema dovoljno fizičkog rada i da su sve fizičke aktivnosti svedene na minimum. Međutim, čak i ako uzmemo u obzir sve okove suvremenih uvjeta života, specifičnim programima vježbanja ipak je moguće nadoknaditi nedovoljno kretanje.

Kad govorimo o vježbanju, nameće se niz pitanja: je li uopće potrebno, zbog čega netko vježba, što se može postići, zašto ne vježbaju svi koji se nedovoljno kreću, koje su prednosti vježbanja?

U današnje vrijeme drukčije se pristupa zdravlju. Važno je osjećati se zdravo, dobro fizički izgledati, imati visok životni standard i dovoljno slobodnog vremena za osobne kreativne i rekreativne aktivnosti. Uz to, čovjek današnjice ne može u potpunosti funkcionirati bez odgovarajuće fizičke aktivnosti, tako da je konačno došlo vrijeme da se na to skreće pozornost i ujedno razvija osjećaj društva i pojedinca da bi fizička aktivnost trebala postati navika i sastavni dio svakodnevnog režima života suvremenog čovjeka. Sve to potrebno je zato što kretanje omogućava čovjeku uravnotežen i stabilan biopsihosocijalni status.

Zbog slabe ili nikakve tjelesne aktivnosti, čovjeku nedostaje osnovna pokretačka snaga za sve vitalne funkcije te su ozbiljno smanjene i ugrožene osnovne motoričke sposobnosti

Brojna istraživanja dokazala su vrijednost redovite fizičke aktivnosti. Fizičke vježbe imaju važnu ulogu u jačanju mišićne mase te utječu na očuvanje koštane mase i održavanje spretnosti, što je važno u izbjegavanju prijeloma kao posljedice nespretnog pada. Fizičke vježbe aerobnog tipa pozitivno djeluju na psihosomatski status, bez obzira na životnu dob. Aerobne fizičke aktivnosti, poput biciklizma, plivanja, trčanja, jogginga i hodanja, imaju niz pozitivnih rezultata na psihosomatski status organizma. Glavni fiziološki i metabolički rezultati takvih aktivnosti uključuju porast količine eritrocita, povećanje protoka krvi, povećanje sadržaja mioglobina i mitohondrija u mišićnim stanicama te povećanje enzimatske aktivnosti za aerobnu glikolizu. Te promjene omogućuju djelotvornije stvaranje ATP-a (adenozintrifosfata), energije za rad skeletne muskulature, i olakšavaju dopremanje kisika u tkiva. Redovita fizička aktivnost djeluje i u smislu očuvanja i poboljšanja ventilacijske funkcije pluća tijekom opterećenja.

Sunčano vrijeme i probuđena priroda potiču nas da više vremena provodimo na otvorenom te da, osim u šetnji, vožnji bicikla ili rolanju, uživamo u blagotvornom vježbanju na otvorenom, koje sa sobom donosi niz dobrobiti za tijelo i um.

Interakcija s prirodom

Dani zatvorenih vrata su prošli. To se sada sa sigurnošću može reći, jer pogled kroz prozor budi želju da protegnemo noge, dublje udahnemo, opustimo se u prirodi i jednostavno upijamo sunčeve zrake. Tijelo se relaksira, a um pročišćava, tako da nam postaje jasnije kako postoji cijeli spektar stvari kojima se trebamo pozabaviti da bismo se osjećali zdravije i zadovoljnije.

Boravak na otvorenom najvažniji

Unatoč sve većem broju svjetlucavih elektroničkih dodataka u našem životu, nijedan se ne može mjeriti sa savršenstvom prirode. Vrlo skupo plaćamo interakciju s modernim elektroničkim čudima, jer bolesti vezane uz pretjeranu uporabu gadgeta više nisu nepoznanica. Štoviše, nerijetko i sami možemo "dijagnosticirati" neki od poremećaja koji se javljaju kad se pretjera. A jedan od najtiših i dugoročno najštetnijih nusprodukata korištenja elektroničkih pomoćnika je takva razina okupiranosti zbog koje zaboravljamo odvojiti vrijeme za interakciju s prirodom.

Motivacija za šetnju

Najčešći način "konzumiranja" prirode jest šetnja. Vjerujem da ćete se složiti s tim kako je šetnja ujedno jedan od najjednostavnijih, najpristupačnijih i najjeftinijih načina da se vrijeme provede vani. Mnogi na rolama ili na biciklu priušte sebi dinamičniji boravak na otvorenom. Međutim, u suvremenom svijetu skloni smo fizičke aktivnosti obavljati u zatvorenim prostorima. I koliko god se to činilo zgodno, istraživanja pokazuju da izvođenje iste aktivnosti na otvorenom pruža deset puta veću učinkovitost i dobrobit za organizam. Spojiti korisno s još korisnijim, kao što je vježbanje pod vedrim nebom, trend je u mnogim zapadnim zemljama. Spontano ili organizirano, doista nije toliko važno. Shvatite to kao poziv ili izazov da osmislite kako barem donekle svoje tjelesne aktivnosti premjestiti u prirodu ili općenito vani. Pa, još su i drevni Grci poznavali dobrobiti vježbanja na otvorenom, čemu svjedoče i brojni ostaci građevina gymnasiuma, kao dokazi organiziranih sportskih aktivnosti u antičkoj Grčkoj.

Početak vježbanja na otvorenom

Ako imate bilo kakvih problema sa zdravljem, svakako se prije početka vježbanja posavjetujte s liječnikom, jer nije svejedno koju tjelesnu aktivnost ćete odabrati i kojim tempom ćete je upražnjavati. Pritom je važno imati cilj, započeti polako i postupno razvijati vlastiti potencijal. Ne zaboravite da se vježbanje na otvorenom može prilagoditi bilo kome.

Kako početi

Vježbajte rano ujutro, jer ćete kasnije tijekom dana pronalaziti različite isprike zašto ne možete vježbati. Uz to, razina energije viša je u jutarnjim satima, zrak je čišći i temperatura prikladnija. A što se vas samih tiče, osjećat ćete se bolje tijekom cijelog dana. Izbjegavajte velike temperaturne razlike. Iako se tijelo može prilagoditi višoj i nižoj temperaturi, ipak je uputno izbjegavati vježbanje kad je vrlo vruće ili vrlo hladno. Pazite da ne izgorite na suncu. Sunčeve zrake su poželjne, ali ne u prevelikoj mjeri, stoga se uvijek zaštitite kremom za zaštitu od sunca s odgovarajućim faktorom, nosite sunčane naočale i šiltericu. 

Unosite dovoljno tekućine. Ako popijete dva do tri dcl vode 30 minuta prije vježbanja, to će biti dovoljno za 30 minuta tjelovježbe. U većini slučajeva nije vam potreban unos vode s elektrolitima. Zapamtite i da tijekom tjelovježbe gubite tekućinu znojenjem, tako da i za hladnijeg vremena može nastati dehidracija i prije nego što osjetite žeđ.

Prednosti

Otvoreni prostori svuda su oko nas, odmah iza ulaznih vrata. Priroda pripada svima nama, pa nema članarine, a i nije vam potrebna nikakva posebna oprema. Zrak je zdraviji (istraživanja pokazuju kako je zrak u zatvorenim prostorima dvostruko zagađeniji od onog na otvorenom). Ujedno dobijete besplatnu dozu D vitamina na suncu, što je važno ako imate prekomjernu težinu, jer su u tom slučaju dvostruko veći izgledi da imate manjak vitamina D. Nadalje, ako vježbate na otvorenom, mozak primjećuje razlike u terenu koji je pred vama. Bilo da ste na brdu, pješčanoj plaži ili puteljku, morate biti više usredotočeni nego na pod u teretani. Na taj način vježbate i svoj um. Uz to, možete naučiti vježbe za koje je dovoljna samo težina vlastitog tijela i gravitacija te ih izvoditi, primjerice, dok hodate do pošte. Kako god, više hodajte, a manje se vozite. Isplanirajte aktivnosti na otvorenom s obitelji ili prijateljima i krenite u šetnju ili na vježbanje, a ne u vožnju automobilom.

Ako ste pozorno sve pročitali, onda nam ne preostaje nište drugo doli zaželjeti vam da vježbanje na otvorenom postane dio vašega svakodnevnoga životnog stila.