Ljekarna - vitalna karika u očuvanju zdravlja

Zamislite mjesto na kojem će briga o vašem zdravlju i uzimanju lijekova biti potpuno dostupna i sigurna, gdje bez prethodne najave možete doći preuzeti svoje lijekove i ujedno dobiti savjet stručnjaka. Od davnih vremena pa sve do danas ta su mjesta bila i ostala ljekarne.

Promjenom društvenih okolnosti, od srednjeg do novog vijeka, pa sve do industrijske revolucije i pojave prvih farmaceutskih kompanija, uloga ljekarnika se mijenjala: od same izrade, distribucije i izdavanja lijeka do pružanja ljekarničkih usluga koje korisnici u današnje vrijeme sve više traže, očekuju i cijene.

Oslanjajući se u prvome redu na ključne činjenice i brojeve, ljekarnici određuju strategiju koja podrazumijeva aktivnosti važne za učinkovitost zdravstvenog sustava i javnog zdravlja, poboljšanje opskrbe te sigurnost i ishod liječenja pacijenata.

Farmaceuti danas završavaju najmanje petogodišnje fakultetsko obrazovanje koje odgovara stupnju magistra znanosti. U 154.000 europskih ljekarni radi 400.000 visoko kvalificiranih stručnjaka. Te ljekarne dnevno posjeti 23 milijuna osoba. Od 263.444 odobrena lijeka, godišnje se izda više od 9,5 milijardi pakiranja lijekova propisanih na liječnički recept, čiji trošak u prosjeku iznosi 17 posto ukupnog proračuna za zdravstvo. U svemu tome zabrinjava činjenica da u Europskoj uniji godišnje umre 194.500 građana od posljedica propuštene doze lijeka ili nesuradljivosti. Nesuradljivost, odnosno nepridržavanje propisane terapije, Europsku uniju stoji 125 milijardi eura godišnje (2012. FIP, European Community Pharmacy Blueprint).

Jedna od važnih činjenica za razvoj strategije ljekarništva i stabilnosti zdravstvenih sustava, u društvu u kojem nedostaje zdravstvenih radnika, je da su ljekarnici treća najzastupljenija grupa zdravstvenih radnika, odmah nakon liječnika i medicinskih sestara (2009., FIP, Global Pharmacy Workforce Report2).

Od osnivanja najstarijih ljekarni u Europi, upravo na hrvatskom tlu u davnom 12. i 13. stoljeću, u Hrvatskoj i danas slijedimo glavni pravac promjena zahvaljujući aktivnom članstvu u međunarodnim organizacijama i inovacijama u struci.

Kroz programe prevencije, edukacije pacijenata, upravljanja njihovom terapijom i rizicima koje ona nosi, ljekarnik znatno pridonosi učinkovitosti zdravstvenog sustava, što se može objasniti na konkretnom primjeru pacijenta s arterijskom hipertenzijom koji jednom mjesečno dolazi u ljekarnu po svoju redovnu terapiju. Tijekom procesa ljekarničke skrbi, takvom pacijentu izmjerimo tlak i ako ustanovimo da je i dalje povišen, u razgovoru pokušavamo doznati uzima li redovito propisane lijekove, kombinira li ih možda s lijekovima koje ima otprije, je li uveo zdrave životne navike, smanjio pušenje, prekomjerno soljenje hrane i slično. U razgovoru s pacijentom ljekarnik može utvrditi prihvaća li on terapiju ili je možda nehotice pogrešno provodi te uspješno prevenirati medikacijske pogreške.

Osim kontrolnog mjerenja krvnog tlaka, u većini ljekarni moguće je izmjeriti razinu glukoze u krvi i steći vještinu korištenja osobnoga glukometra, kao i izmjeriti vršni protok zraka pri izdisaju i provjeriti osobnu inhalacijsku tehniku ako pacijent boluje od astme. Nadalje, ljekarnik s nekoliko kontrolnih mjerenja i uvidom u lijekove koje trošite može procijeniti vaš rizik od razvoja metaboličkog sindroma, izmjeriti vam tjelesnu težinu i odrediti indeks tjelesne mase te vas posavjetovati o promjeni prehrane i tjelesnoj aktivnosti, kao i o prestanku pušenja... Brojnim javnozdravstvenim akcijama i projektima naši ljekarnici sve češće žele osvijestiti građane o zdravim životnim navikama i pridonijeti racionalnoj farmakoterapiji, s težnjom da ih prepoznaju ne samo pacijenti i korisnici usluga, nego i da ih se sustavno vrednuje kao nezaobilazan dio zdravstvenoga tima (2017., HLJK, Protokoli i preporuke za provođenje ljekarničkih postupaka).

Jedna od novijih usluga koja se provodi u nekim ljekarnama u bliskoj suradnji s liječnicima obiteljske medicine je savjetovanje pri prvom korištenju lijeka za kroničnu terapiju. Ovdje dolazi do izražaja suradnja zdravstvenih stručnjaka na primarnoj razini zdravstvene zaštite u procesu savjetovanja i edukacije pacijenta o racionalnoj farmakoterapiji u trenutku kada osoba počinje koristiti lijek za kroničnu terapiju. Dolaskom u ljekarnu 14 dana nakon prvog propisivanja i izdavanja lijeka, provjerava se suradljivost pacijenta, otklanjaju njegove nedoumice i teškoće pri uzimanju lijekova, a liječniku se daje povratna informacija putem IT aplikacije za provođenje savjetovanja prije nego što se pacijent vrati po drugo pakiranje lijeka. U nekim europskim zemljama ta je usluga prepoznata od strane osiguravatelja.

Moderna ljekarnička praksa neposredno se oslanja na znanja, vještine i vrijednosti koje ljekarnik ima i biva sve složenija. Smjernice za implementaciju dobre ljekarničke prakse kroz razvoj kompetencija magistara farmacije i farmaceutskih tehničara Međunarodna farmaceutska federacija opisala je u četiri jasno zacrtana okvira: javno zdravstvo, ljekarnička skrb, organizacija i upravljanje ljekarničkim poslovanjem te osobni razvoj zaposlenika do razine izvrsnosti (2012., FIP, A Global Competency Framework). Primjerice, jedna od kompetencija modernog ljekarnika su i komunikacijske vještine kako bi mogao na asertivan i motivirajući način savjetovati i pratiti pacijenta koji dolazi u ljekarnu.

Ljekarnici su u svoju brigu za pacijente uvijek uključivali ostale zdravstvene profesionalce i druge stručnjake, tako da možemo govoriti o multidisciplinarnosti ljekarničke struke koja, osim biomedicinskih znanosti, uključuje i znanja iz društvenih znanosti. U tom smislu, dobro je poznavati osnove ekonomije, računovodstva i marketinga te u razvoj poslovanja ljekarne implementirati poslovne alate koji pridonose uspješnom poslovanju. To je i razlog što se danas u poslovanju koriste moderne IT aplikacije, ljekarnici su prisutni na društvenim mrežama, u ljekarnama se razvijaju "category management", programi vjernosti te dodatna savjetovanja za stalne i ključne klijente.

Dizajnu poslovanja moderne ljekarne dobro je pristupiti individualno, ovisno o potrebama korisnika njezinih usluga, ali i uzimajući u obzir nalazi li se ljekarna u velikom gradu ili na selu, u trgovačkom centru ili preko puta bolnica i ordinacija. Tako se određuje usluga u ljekarni pa tako ona može biti više "klasična" ili okrenuta zdravom načinu života, prevenciji, ljepoti i održavanju zdravlja.

Ljekarne su ujedno i mjesta gdje studenti farmacije obavljaju praksu i stručni staž, uče snalaziti se u dobro organiziranom ljekarničkom okruženju te se identificirati s ulogom ljekarnika koji koristi alate modernog ljekarništva.

Posebnu pozornost u edukaciji potrebno je staviti na razvijanje odgovornosti i mogućnosti samostalnog donošenje odluka jer ljekarne moraju biti sigurna mjesta za pacijenta, mjesta povjerenja i dobrog savjeta s ciljem poboljšanja kvalitete života.

Farmaceuti su biomedicinski stručnjaci koji u zdravstvenom sustavu imaju najveće znanje i iskustvo s lijekovima. Farmaceuti koji rade u ljekarni, ljekarnici, u prvome su redu zdravstveni radnici s licencom za samostalan rad koju izdaje Hrvatska ljekarnička komora i koja se obnavlja tijekom godina staža cjeloživotnim učenjem i usavršavanjem jer bez važeće licence nije moguće raditi u ljekarni i u direktnom kontaktu s pacijentima. No, kako kod nas, tako i u svijetu, ljekarnici kao zdravstveni radnici nude mnogo više od samog izdavanja lijekova, što u konačnici pridonosi boljem ishodu liječenja i sigurnosti naših pacijenata.