Stoljeće uma - nova vizija svijeta oko nas

Zdrav život / Prevencija bolesti prof. dr. sc.   Ivica Kostović

Kako raste naše znanje o tajnama mozga, tako raste i svijest o tome koliko toga još ne znamo, tako da u godinama koje dolaze treba iskoristiti mogućnosti koje nam pruža mapiranje ljudskoga genoma

Spoznaje o tajnama mozga sve veće

Nalazimo se u vrlo uzbudljivu trenutku povijesti neuroznanosti. Napredak u istraživanjima u prošlome desetljeću, Desetljeću mozga, odveo nas je puno dalje nego što smo se nadali. Proširene su naše spoznaje o razvitku, građi te temeljnim mehanizmima funkcioniranja ljudskog mozga. Također, najnovije spoznaje o nastajanju i napredovanju neuroloških i duševnih bolesti te poremećaja otvaraju neslućene mogućnosti njihova liječenja. Neuroznanost, uz istraživanja ljudskog genoma i razvojnu biologiju, preuzima ključnu ulogu u biomedicini, što je prepoznalo i suvremeno društvo proglašavajući 21. stoljeće Stoljećem uma.

Kako raste naše znanje o tajnama mozga, tako raste i svijest o tome koliko toga još ne znamo. U godinama koje dolaze treba iskoristiti mogućnosti koje nam pruža mapiranje ljudskoga genoma. Za desetak godina moći ćemo vidjeti koji su geni aktivni u pojedinim fazama razvoja mozga, u pojedinim stadijima života, u pojedinim regijama mozga, te otkriti one koji su promjenjivi u nizu neuroloških i duševnih poremećaja. To će postati moćan alat i temelj postavljanja terapijskih ciljeva, razvoja djelotvornih tretmana, a u nekim slučajevima i izlječenja nekih bolesti. 

Javno povjerenje u znanost nužno je ako želimo biti uspješni u našoj misiji. Nužan je dijalog između znanstvenika i javnosti. Jedan od važnih zadataka idućih godina jest približiti neuroznanost svakom pojedincu, objasniti naše ciljeve, pokušati umanjiti strah običnog čovjeka kako bi novim dostignućima znanstvenici mogli manipulirati karakteristikama mozga i ponašanjem. 

Dana Alliance for Brain Initiative

Prepoznavši važnost komunikacije, "Dana Alliance for Brain Initiative" prije deset je godina pokrenula inicijativu obilježavanja Tjedna mozga, kojoj se treći put priključila i Hrvatska. U Tjednu mozga javnosti je omogućeno bolje upoznavanje uzroka, opsega i posljedica neuroloških i duševnih bolesti i poremećaja te značenja istraživanja mozga za otkrivanje, prevenciju i liječenje tih bolesti i poremećaja i ublažavanje njihovih posljedica.

Citirajući "Dana Alliance for Brain Initiative", zamislite svijet...

  • u kojem se bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove, te različiti uzroci sljepoće, mogu otkriti u ranoj fazi te liječiti prije nego što nastupi znatno oštećenje;
  • u kojem oštećenje leđne moždine ne znači doživotnu paralizu zbog mogućnosti programiranja živčanog sustava da obnovi živčane puteve i ponovno uspostavi mišićno kretanje;
  • u kojem ovisnosti o drogama i alkoholu ne predstavljaju problem zbog mogućnosti prekida živčanih puteva koji ih podržavaju i vape za sredstvima ovisnosti;
  • u kojem su genetički putevi i čimbenici okoliša kao predispozicija za nastanak mentalnih bolesti poznati, pa postoje dostupni dijagnostički testovi i uspješni načini liječenja i preventive;
  • u kojem nove spoznaje o razvoju mozga unaprjeđuju dobrobiti učenja u ranoj dobi i pobjeđuju bolesti povezane sa starenjem;
  • u kojem čovjek nije podložan napadima depresije i tjeskobe zbog razvoja novih lijekova koji uspješno liječe takva stanja.

Iako se takva vizija svijeta čini nerealističnom, na nama je da što bolje iskoristimo potencijale današnjih i budućih spoznaja i pretvorimo barem neke od navedenih točaka u stvarnost.

Datum objave članka: 1. 4. 2004.