Leđa u "drugom stanju"

Tijekom trudnoće vrlo se često javljaju bolovi u donjem dijelu leđa, pa takve simptome prijavljuje čak 50 posto trudnica. Najčešći je uzrok opterećenje tijela povećanom tjelesnom težinom zbog rasta gravidne maternice i fetusa, uz pripadajuće anatomske strukture, kao što su posteljica, plodove voda, itd. Sve te promjene tijekom trudnoće zapravo su odraz prilagodbe posture trudnice na promijenjene biomehaničke odnose u tijelu, koji se potom najčešće manifestiraju kao bolne promjene u području mišićno-koštanog sustava.

Promatramo li tijelo i ekonomičnost pokreta tijekom trudnoće, zaključit ćemo da se nešto mijenja. Fiziološke promjene u trudnoći, uključujući i hormonalne, odražavaju se i na pokrete dijelova tijela u zglobovima, pa su česte nestabilnosti i hipermobilnosti (povećana pokretljivost u amplitudi pokreta), zbog čega se trudnice, uz to što imaju osjećaj boli u leđima, osjećaju nestabilnima prilikom pokreta. Mijenja se raspored mišićne napetosti po mišićnim grupama, pa neke grupe mišića podnose veće opterećenje uz dodatnu napetost, a ostale slabe zbog pretjerana istezanja.

No, bolna leđa zapravo nisu signal za mirovanje u trudnoći. Naprotiv, signal su za promjenu dosadašnjeg načina života i svakodnevnih aktivnosti. Primjerice, primijeti li trudnica da je leđa bole na kraju dana ili u dijelu dana kad je najviše stajala, hodala ili sjedila, svakako će morati češće prekidati uobičajenu aktivnost, stajanje ili hodanje, te uzimati više kraćih stanki za odmor. Ako je trudnica dugo sjedila, uvest će kraće šetnje do toaleta, po hodniku ili u prirodi... Ovaj jednostavan recept zahtijeva samo malo discipline, jer trudnica treba osluškivati signale koje joj tijelo šalje, i koji se iz tjedna u tjedan mijenjaju kako trudnoća napreduje.

Trudnica će tijekom trudnoće barem jednom osjetiti promjene u leđima koje se povezuju s boli. Bol se najčešće javlja u donjem, a potom u srednjem ili gornjem dijelu leđa, ovisno o tome kakav posao radi i je li još uvijek na radnome mjestu. Takvo stanje očekuje se tijekom drugog i trećeg tromjesečja, češće u tjednima od osamnaestog do dvadeset četvrtog i između dvadeset osmog i trideset drugog, ali i pred kraj, oko 36. tjedna trudnoće.

Uzroci boli u donjem dijelu leđa najčešće su preopterećenost, narušena ravnoteža mišićno-koštanog sustava i smanjena sposobnost za raspodjelu opterećenja u trudnoći.

Specifična uloga kralježnice je podupiranje tijela (statička funkcija), kretanje tijela (dinamička funkcija) i zaštita središnjega živčanog sustava. Trudnoća može biti okidač za neka patološka stanja kralježnice zbog kojih se trudnica najčešće javlja na pregled ili u program fizioterapije. To su oštećenja koštano-zglobnih struktura kralježnice, koja često uzrokuju bolne sindrome, ali i ozljede živaca, te dovode do kompresije struktura u kanalu kralježnice, deformacije kralježnice ili promjena u fiziološkim krivinama. Kako bi se doista procijenilo što je uzrok bolnim leđima, nakon ginekološke kontrole kojom se isključuju trudovi, infekcija ili neke druge promjene, preporučuje se fizioterapijska procjena.

Fizioterapeut će procijeniti trudnicu prema posturalnim prilagodbama i dogovoriti program vježbanja i aktivnosti. Pritom treba uzeti u obzir očekivane promjene tijekom trudnoće, koje najčešće uzrokuju istezanje trbušnih mišića, slabost leđnih mišića, zdjeličnog dna i mišića nogu, kao i to da se tijelo trudnice koja je redovito vježbala prije trudnoće sporije i otežano prilagođava promjenama. Uz mišićno-koštanu prilagodbu, posebno su značajne promjene razine lučenja hormona estrogena i relaksina.

Kod trudnica koje se žale na križobolju bol je obično stalna, rijetko oštra, može se širiti u jedno ili oba sjedna (glutealna) područja, ali se ne spušta niže prema nogama. Obično je jednostrana, pogoršava se pri hodu i smanjuje ili nestaje tijekom mirovanja i ne javlja se noću.

Za razliku od križobolje, trudnice često opisuju bol u leđima koja se zapravo odnosi na promjene u križno-zdjeličnim zglobovima i manifestira kao oštra, probadajuća bol u području sjednih mišića. Takvu bol treba razlikovati od boli u donjem dijelu leđa, što će se fizioterapijskom procjenom i utvrditi. Uz to, djelovanjem hormona na ligamentarni aparat, križno-zdjelični zglobovi postaju labilniji, a zdjelica mobilnija (pokretnija), stoga se javlja nestabilnost u pokretu.

Prilikom procjene trudnica može primijetiti promjene u analizi mjesta i vrste boli, što je uobičajen dio pregleda. Ako se bol javlja u donjem dijelu leđa, dio mišića uz kralježnicu bit će bolan na dodir. Kod boli koja je prisutna u zdjelici pritisak na područje križno-zdjeličnog zgloba također će izazvati bol, dok će osjećaj trgajuće boli koja se naglo javi duž određenog područja prema nogama biti znak kompresije na korjenove živaca u spinalnom kanalu kralježnice. U tim se slučajevima može javiti osjećaj nemogućnosti kontrole zadržavanja mokraće. Kako bi se na odgovarajući način moglo intervenirati i riješiti problem, treba razlikovati ishijalgičnu bol od one izazvane snažnim djelovanjem hormona i povećanjem težine u zdjeličnom prostoru.

Bol u donjem dijelu leđa (križobolja) smanjuje se jačanjem i praćenjem pokreta leđnih mišića, a jačanjem trbušnih mišića i mišića stražnje strane natkoljenice smanjuje se prednji nagib zdjelice (čiji je položaj rizik za križobolju), uz istezanje skraćenih mišića koji odižu zdjelicu i savijaju natkoljenicu.

I prilagodba je dio vježbe
Trudnica, kojoj se tijelo neprestano mijenja tijekom 40 tjedana, mora biti spremna i psihički se prilagoditi situacijama u kojima će možda prvi put osjetiti neki oblik fizičkog ograničenja ili nespretnosti. Određeni napor svakoj trudnici predstavljat će i svakodnevno razmišljanje o držanju tijela, načinu na koji će sjesti, ustati, okrenuti se..., ali to je nužan dio "vježbanja".

Fizioterapeut može pomoći u tim automatskim svakodnevnim aktivnostima "vođenjem" pravilna kretanja i održavanja tijela u određenom položaju. Naime, svladavanje kontrole tijela i pokreta tijekom trudnoće potiče funkcionalnost tijela trudnice, koja se tako prilagođava "drugom stanju" bez većih posljedica i bez bolova.

Pri učenju o tome kako se svakodnevno kretati i držati tijelo od velike pomoći mogu biti masaža, lagana mobilizacija skraćenih i napetih mekih tkiva, te pravilna facilitacija ili informacija kroz vođenje, ali samo ako ih izvodi za to osposobljena osoba.

Odmaranje i posebni položaji
Kad se bol javlja u donjem dijelu leđa, bez trnaca, bolova ili pečenja duž noge/u, i ako se do tada nije javljala u trudnoći ili prije nje, s velikom sigurnošću možemo reći da je razlog tome težina u trbuhu zbog rasta maternice i fetusa. Ako se ne sumnja na trudove, jednostavan način da se bez odlaska k liječniku ili fizioterapeutu pokuša ukloniti bol jest odmaranje tijekom dana ili spavanje po noći na boku, pri čemu su trbuh i slobodna noga oslonjeni na jastuk. Tijekom dana trudnici se preporučuje da se, ležeći na boku, nekoliko puta savija u položaj fetusa i isteže suprotno od toga. Tijekom sjedenja, podizanja iz sjedećeg u stojeći položaj ili okretanja na krevetu preporučuje se izdisanje zraka u pokretu i blago zadržavanje mišića donjeg dijela trbuha i stražnjice.

Idealan medij
Većina preporuka za smanjenje bolova u leđima tijekom trudnoće uključuje vježbe u vodi. Ako je zdravstveno stanje majke i fetusa uredno, plivanje s osloncem na zračni jastuk ili ležaj, korištenje lopte u vodi kao oslonca ili jednostavno leđno plivanje smanjuju napetosti i bolove u leđima, posebice ako se oni odnose na mišiće uz kralježnicu i oko lopatica.

Nošenje trbušnog ili zdjeličnog pojasa
U nekim slučajevima boli u donjem dijelu leđa, ali i u gornjem (kao kompenzacija zbog problema s donjim dijelom leđa ili zdjelicom), preporučuje se nošenje trbušnog ili zdjeličnog pojasa, ali ne bez procjene fizioterapeuta. Uz vježbe i prilagodbu, nošenje pojasa može se preporučiti tek nakon razgovora s trudnicom, testiranja trbušnih mišića i izvođenja nekih drugih testova kako bi se isključile promjene u stidnoj razdvojenosti ili križno-zdjeličnim zglobovima i kukovima. Trbušni pojas djeluje tako da rasterećuje prijenos opterećenja na mjestu gdje se trbušni mišići hvataju za dijelove stidne kosti, zbog čega se smanjuje opterećenje u donjem dijelu leđa. Može djelovati i na smanjenje pritiska na mokraćni mjehur, jer se njegovim nošenjem mijenja i položaj zdjelice. Zdjelični pojas može rasteretiti pritisak prema kukovima, preponama i donjem dijelu zdjelice.

Gibati se treba i u slučaju rizične trudnoće
Trudnica s rizičnom trudnoćom često mora mirovati kod kuće ili u bolnici, što ograničava fiziološko kretanje i usporava cirkulaciju, bitnu za sve sustave u tijelu, posebice za ravnotežu hormonalnog, živčanog i probavnog sustava. U tom slučaju mogu pomoći češće okretanje u krevetu, blago gibanje nogu, korištenje jastuka za promjenu položaja tijela (npr. manji jastuk ispod donjeg dijela leđa ili ispod desnog kuka ako trudnica leži na leđima s podignutim uzglavljem) i opuštanje primjenom tehnika relaksacije, masaže i sl.

Trudnica treba redovito vježbati i pratiti promjene u držanju tijela. Pomak u centru gravitacije kroz tijelo posljedica je praćenja rasta maternice i fetusa, čiji fiziološki proces razvoja prati i prilagodba mišićno-koštanog sustava, zbog čega se mogu javiti bolovi u leđima.

Takva stanja tijekom trudnoće mogu se prevenirati vježbom, rekreacijom i učenjem kako prilagoditi pokrete tijela kako bi se mogućnost pojave bolova u leđima svela na najmanju moguću mjeru. Drugim riječima, bol u leđima ne treba prihvaćati kao uobičajenu i normalna pojavu u trudnoći, kao što je to do sada bilo.