Dijabetičko stopalo - prevencija

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Marijan Koršić dr. med., spec. kirurg  /  Slaven Suknaić dr. med., spec. kirurg

Potražimo odgovore u nekoliko kratkih, jednostavnih i svima prihvatljivih uputa za zaštitu stopala

Može li se spriječiti dijabetičko stopalo? Što mogu učiniti sam, a što uz pomoć obitelji? Kada pozvati liječnika? Kroz seriju napisa pokušali smo približiti problematiku ove teške i česte komplikacije šećerne bolesti. Što se tiče prethodno postavljenih i sličnih pitanja, odgovore ćemo potražiti u nekoliko kratkih, jednostavnih i svima prihvatljivih uputa za zaštitu stopala.

Ako primijetite naticanje nogu, promjenu boje kože stopala, nastanak žuljeva, veće naslage roževine, natiske i "kurje oči", a posebno ako imate bolove i/ili povišenu tjelesnu temperaturu, treba posjetiti ili pozvati stručnu osobu (medicinsku sestru ili liječnika)

Graficki prikaz nalaza dobivenog kompjutorskom analizom hoda
Grafički prikaz nalaza dobivenog kompjutorskom analizom hoda (garfopodogram)
- šiljci boje ciklamepokazuju točke na kojima stopalo trpi najveći pritisak
  • Svakodnevno kontrolirati stopala. Ponekad je uputno stopala pregledati i uz pomoć ogledala. Ukoliko bolesnik ne može sam dobro vidjeti svoje stopalo, treba zamoliti osobu koja to može. Ako primijetite naticanje nogu, promjenu boje kože stopala, nastanak žuljeva, veće naslage roževine, natiske i "kurje oči", a posebno ako imate bolove i/ili povišenu tjelesnu temperaturu, treba posjetiti ili pozvati stručnu osobu (medicinsku sestru ili liječnika). Liječnika treba posjetiti i ako ozlijedite nogu, čak i onda ako se radi o naizgled beznačajnoj rani.
  • Noge prati u vodi koja je temperature tijela. Upotrebljavati blage neutralne sapune. Poslije kupanja noge dezinficirati antiseptikom koji ne boji kožu i ne iritira tkivo. Kožu treba temeljito osušiti, a posebnu pozornost obratiti prostoru između prstiju. Poslije tako provedenog tretmana, na kožu stopala treba nježno utrljati hidratantnu kremu.
  • Nokte na nogama rezati ravno, vlastitim i dezinficiranim škaricama. Preporučam da isti postupak uvijek radi osoba dobrog vida i očuvanog osjeta.
  • Odabrati optimalno prilagođenu obuću. Idealno bi bilo izraditi obuću prema nalazu kompjutorske analize hoda, po mjeri, u specijaliziranih obućara. Obuća treba biti mekana, dovoljno široka, srednje visoke pete te dopuštati disanje kože. Dobra, individualno prilagođena obuća predstavlja materijalni izdatak koji trebamo prihvatiti kao neophodan.
  • Kompjutorska analiza hoda je bezbolna, brza i jednostavna metoda pretrage kojom se pomoću računala prikažu točke najvećeg pritiska na stopalo. 
  • Pozornost treba obratiti i na čarape koje trebaju biti od prirodnih vlakana (pamuk, vuna, svila). Treba nositi samo čarape primjerene veličine kako bi se spriječilo nabiranje u cipeli. Dijabetički bolesnik ima oštećen osjet pa ne može registrirati nabor tkanine, koji pak nakon nekog vremena pritiskom izazove ranu na stopalu. Izbjegavati elastične podvezice koje prekidaju krvotok.
  • Ne hodati bos. Izbjegavati sandale ili nošenje cipela na golu kožu, bez čarapa.
  • Noge ne možemo zagrijati vrućom vodom, grijalicama ili približavanjem vatri. Kod oštećenja živaca (neuropatije), osjećaj hladnoće nogu dolazi "iznutra" i ne možemo si pomoći vanjskim čimbenicima. Stopala možemo zaštiti samo mjerama koje su racionalne i primjerene vanjskoj temperaturi u danom trenutku. Treba obući čarape, cipele ili papuče primjerene godišnjem dobu. Osjećaj hladnoće savladat ćemo uz pomoć neurologa i odgovarajuće fizikalne terapije.
  • Pokazalo se korisnim imati više pari papuča i često ih mijenjati tijekom boravka kod kuće. Svaki komad obuće različito opterećuje stopala pa se tako njezinom promjenom postiže i rasterećenje, osjećaj ugode pa i poboljšanje cirkulacije. Ovaj naputak treba prihvatiti samo kod boravka kod kuće i odmora.
  • Posebno je važna redovita kontrola šećera u krvi kao i drugih laboratorijskih vrijednosti prema procjeni obiteljskog liječnika, dijabetologa i drugih stručnjaka tima koji se brine o bolesniku. Uz redovitu samokontrolu, dobru regulaciju bolesti te izmjenu iskustava i znanja, problem dijabetičkog stopala bio bi znatno manji.
Datum objave članka: 1. 4. 2003.