Čuvajte svoje srce

Zdrav život / Prevencija prim. mr. sc.   Mirjana Jembrek Gostović dr. med., spec. kardiolog

U slučaju povišenoga krvnog tlaka i povišene razine kolesterola u krvi, rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i do 15 puta

Srčanožilne bolesti već su dugi niz godina glavni uzrok smrtnosti, kako u razvijenim zemljama tako i u Hrvatskoj. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, godišnje u svijetu od njih umire više od 16,6 milijuna ljudi, od toga u Europi pet milijuna. U Hrvatskoj od srčanožilnih bolesti godišnje umre više od 26.000 osoba, s tim da te bolesti zauzimaju više od 50 posto udjela u općem mortalitetu.

S obzirom na ozbiljnost problema, u nastavku donosimo popis čimbenika rizika za razvoj srčanožilnih bolesti, koje dijelimo na one na koje možemo utjecati i one na koje ne možemo, ali ih možemo držati pod kontrolom.

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati

Na sljedeće čimbenike rizika možemo utjecati, što bi svakako trebalo imati na umu kako bismo sačuvali zdravlje.

Pušenje
Pušenje je štetna navika i jedan od najutjecajnijih čimbenika rizika za razvoj ateroskleroze i koronarne bolesti srca, odnosno komplikacija na srcu i krvnim žilama, jer sastojci duhanskog dima oštećuju stijenke krvnih žila. Poznato je da duhanski dim sadrži više od 4000 različitih kemijskih sastojaka. Najpoznatiji od njih, nikotin, povisuje krvni tlak, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stiskanje (kontrakciju) krvnih žila. Ujedno stvara ovisnost, a i mogući je uzročnik raka bronha, pluća, želuca i drugih organa. Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača. Prestanak pušenja dovodi do smanjenja napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila i mogućih komplikacija, a rizik od bolesti srca smanjuje se čak 50 posto. Ako već pušite, pokušajte prestati, jer ćete tako smanjiti rizik ne samo od bolesti srca, nego i raka pluća i drugih bolesti.

Povišene masnoće u krvi
Obično je riječ o povećanju ukupnog kolesterola, LDL (lošeg) kolesterola i triglicerida te smanjenju HDL (dobrog) kolesterola u krvi, ali i o poremećenom odnosu HDL i LDL kolesterola. Kolesterol u krvi čovjeka jednim dijelom nastaje stvaranjem u jetri, a djelomično se unosi putem hrane životinjskoga podrijetla. Prijeko je potreban za normalan rast organizma. Njegovo štetno djelovanje izraženo je kod visokih vrijednosti u krvi, kad se odlaže u stijenke krvnih žila i dovodi do njihova zadebljanja te postaje osnovni supstrat za razvoj ateroskleroze. Povišene vrijednosti moraju se liječiti, ponajprije higijensko-dijetetskim mjerama, odnosno pravilnom prehranom, pomoću kojih se razina kolesterola može smanjiti oko 20 posto. Za lijekovima treba posegnuti tek u slučaju da poduzete mjere nisu dale zadovoljavajuće rezultate. Danas nam je na raspolaganju cijela paleta lijekova iz grupe statina, koji vrlo učinkovito liječe povišene masnoće, osobito kolesterol u krvi. Vrijednost ukupnog kolesterola u krvi ne bi trebala biti viša od 5 mmol/L.

 

Preporučene vrijednosti lipida (masnoća) u krvi:

SERUM

dob (godine)

šećer (mmol/L)

20 - 304,2 - 6,0
> 304,4 - 6,4

 

KAPILARNA KRV (iz prsta)

dob (godine)

šećer (mmol/L)

20 - 303,3 - 5,2
> 303,5 - 5,6

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati

Šećerna bolest
Prema epidemiološkim podacima, procjenjuje se da u svijetu šećernu bolest ima oko 150 milijuna ljudi, tako da u današnje vrijeme bolest poprima razmjere pandemije. Šećerna bolest, osobito tipa 2 (dijabetes neovisan o inzulinu), podmukla je bolest. Tipični simptomi, kao što su pojačana žeđ, iscrpljenost i učestalo mokrenje, često nisu prisutni kod bolesnika s dijabetesom tipa 2, no zato su česti kod oboljelih od dijabetesa tipa 1 (dijabetes ovisan o inzulinu). Povišena razina glukoze u krvi obično se slučajno registrira. Najviše izgleda da obole od šećerne bolesti, osim nasljedne predispozicije, imaju osobe koje se nepravilno i neredovito hrane, one s prekomjernom tjelesnom težinom, tjelesno neaktivne osobe te osobe izložene stresu. Suvremeni način života i nedostatak zdravstvene edukacije dovode do toga da od dijabetesa sve češće obolijevaju sve mlađe osobe.

Glavni uzrok pobola i smrtnosti u osoba sa šećernom bolešću upravo je koronarna bolest srca, koja je dva do tri puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2 u odnosu na ostalu populaciju

Šećerna bolest već sama po sebi predstavlja visok rizik za razvoj prerane ateroskleroze, a u kombinaciji s ostalim čimbenicima rizik se multiplicira. Glavni uzrok pobola i smrtnosti u osoba sa šećernom bolešću upravo je koronarna bolest srca, koja je dva do tri puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2 u odnosu na ostalu populaciju, a oko 80 posto dijabetičara umire od posljedica aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Dijabetičari imaju lošiju prognozu, posebno žene, kod kojih je smrtnost dva puta veća.

Prerana ateroskleroza kod dijabetičara, ovisno o oštećenom organu, uz koronarnu bolest, može dovesti do razvoja moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli te dijabetičkog stopala s prijetnjom amputacije. Oboljelima s tim komplikacijama jako je narušena kvaliteta života i znatno je skraćen životni vijek.

Šećerna bolest mora se doživotno liječiti, i to higijensko-dijetetskim mjerama i lijekovima kod inzulin neovisnog dijabetesa, odnosno higijensko-dijetetskim mjerama i inzulinom kod inzulin-ovisnih bolesnika. Iako bolest nije izlječiva, dobra regulacija glukoze u krvi preduvjet je za smanjenje rizika od pojave prerane ateroskleroze i posljedičnih komplikacija na zahvaćenim organima.

Čimbenici koji utječu na razvoj ateroskleroze, odnosno koronarne bolesti, su višestruki. Osim povišenoga krvnog tlaka, najznačajniji su povišena vrijednost kolesterola u krvi, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, fizička neaktivnost, stres, starenje i nasljedna predispozicija. Iako je arterijska hipertenzija glavni neovisni čimbenik srčanožilnog rizika i odgovorna je za ubrzano propadanje krvnih žila, srčanog mišića, mozga i bubrega, u kombinaciji s drugim čimbenicima rizika višestruko povećava opasnost od razvoja prerane ateroskleroze i bolesti srca. Primjerice, kod osoba s povišenim krvnim tlakom dvostruko je veći rizik nastanka srčanog infarkta, u odnosu na osobe s normalnim krvnim tlakom. U slučaju povišenoga krvnog tlaka i povišene razine kolesterola u krvi, rizik nastanka srčanog infarkta povećava se i do 15 puta u odnosu na osobe s normalnim krvnim tlakom i normalnom razinom kolesterola. Ako osoba boluje i od povišenog šećera u krvi, negativni učinci jednog i drugog stanja se umnogostručuju. Danas se posebno spominje skup čimbenika rizika pod nazivom metabolički sindrom ili sindrom X, koji uključuje povišeni krvni tlak, centralni tip pretilosti, poremećenu regulaciju šećera u krvi, povišene masnoće i niski HDL kolesterol, te sa sobom nosi izrazito visok rizik nastanka srčanožilnih bolesti.Hipertenzija
Osnovna patološka promjena u podlozi srčanožilnih bolesti je ateroskleroza. Iako je ateroskleroza biološki proces starenja koji se razvija tijekom godina, pod utjecajem različitih čimbenika rizika dolazi do preranog razvoja aterosklerotskih promjena, što rezultira postupnim suženjem arterija i posljedično njihovim začepljenjem. Ovisno o lokalizaciji promjena i stupnju suženja ili začepljenja krvne žile, razvija se bolest srca, mozga, bubrega ili perifernih krvnih žila.

U Republici Hrvatskoj od arterijske hipertenzije boluje više od 44 posto stanovništva u dobi od 18 i više godina. Prema podacima zagrebačkog Registra akutnog infarkta miokarda, 31 posto muškaraca i 43 posto žena s preboljelim infarktom miokarda ima povišen krvni tlak. O težini hipertenzije, njezinu trajanju i kombinaciji s drugim čimbenicima rizika ovisi i stupanj srčanožilnih komplikacija.

Krvni tlak je pritisak krvi na stijenke krvnih žila (arterija) u svakom dijelu tijela. Krv teče kroz krvne žile upravo zato što se nalazi pod određenim tlakom, koji se stvara radom srca poput pumpe. Pri svakom izbacivanju krvi iz srca (sistola) tlak se povisuje, a kod utoka krvi u srce (dijastola) tlak se snižava. Zbog toga se prilikom mjerenja krvnoga tlaka zapravo mjere dvije vrijednosti: gornja vrijednost (sistolički) i donja vrijednost (dijastolički krvni tlak). Vrijednosti krvnoga tlaka tijekom dana i noći promjenjive su i podložne utjecaju mnogih vanjskih i unutarnjih čimbenika.

Normalna vrijednost krvnoga tlaka, koja omogućuje život, a ne oštećuje sustav krvnih žila, prosječno iznosi 120/80 milimetara stupca žive (mmHg). Neke osobe fiziološki imaju malo niže vrijednosti tlaka kao posljedicu građe njihova tijela, što samo po sebi ne znači bolest. S godinama, zbog starenja, vrijednosti krvnoga tlaka postaju malo više, no ne bi smjele biti više od 140/90 mmHg, što se smatra gornjom granicom normalnih vrijednosti krvnoga tlaka.

Ako se kod određene osobe u više od tri navrata izmjeri krvni tlak veći od 140/90 mmHg, smatra se da ta osoba ima povišen krvni tlak. Odraz je to pojačana rada srca i povećana otpora u stijenkama krvnih žila, što za posljedica ima stalno opterećenje srca, kao pumpe koja tjera krv kroz tijelo, i oštećenje krvnih žila svih organa u tijelu zbog povećana pritiska na njihove stijenke.

Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost, tako da nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom, imaju povišen krvni tlak

Jedinstven uzrok koji bi doveo do povišenja krvnoga tlaka ne postoji i, u osnovi, posrijedi može biti poremećaj ravnoteže na nekoliko načina. Najjednostavniji je pojačano zadržavanje soli u organizmu, što izaziva porast količine cirkulirajuće krvi koja pojačano pritišće stijenke krvnih žila i tako povisuje tlak. S druge strane, mnogi složeni mehanizmi putem različitih hormonskih sustava pojačavaju kontrakciju krvnih žila i time povećavaju otpor protjecanju krvi s istim rezultatom – povišenim krvnim tlakom.

U osnovi, hipertenzija je najčešće esencijalna, što znači da se ne može otkriti bolest nekog od organskih sustava koji reguliraju tlak. Jednostavno, riječ je o poremećenoj ravnoteži, u kojoj svi čimbenici kontrole u nekoj mjeri zakazuju. Praćenjem osoba s esencijalnom hipertenzijom dokazana je i jasna nasljedna sklonost, tako da nerijetko jedan ili čak oba roditelja, kao i bliski srodnici osobe s otkrivenom hipertenzijom, imaju povišen krvni tlak. Rijetko, u oko pet posto slučajeva, riječ je o sekundarnoj hipertenziji, kad je visokom krvnom tlaku uzrok bolest nekoga vitalnog organa, najčešće bubrega ili nadbubrežne žlijezde (tumor), ali i korištenje nekih lijekova (npr. lijekovi za kontracepciju).

Izvor: plivazdravlje.hr
Čimbenici rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti
Hipertenzija kao čimbenik rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti

Datum objave članka: 1. 9. 2014.