Virusi i bakterije u niskom startu

Bolesti i stanja / Opća medicina Božica Ban dr. med., spec. epidemiolog

Neki od razloga učestalosti respiratornih infekcija su velik broj uzročnika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljele infekcije

Respiratorne infekcije najučestalije

Respiratorne infekcije glavni su uzrok pobolijevanja i smrtnosti u svijetu. U industrijski razvijenim zemljama imaju najveći udio od svih akutnih infektivnih bolesti u populaciji. S obzirom na kratko vrijeme inkubacije, kratkotrajan imunitet i prenošenje kapljičnim putem, respiratorne bolesti imaju i veliku društveno-gospodarsku važnost.

Nekoliko je razloga zbog kojih su akutne respiratorne infekcije (ARI) najučestalije infekcije suvremenog čovjeka:

  • građa dišnog sustava koji je u stalnoj vezi s okolinom
  • način prijenosa infekcije - kapljičnim putem, direktnim kontaktom s oboljelom osobom ili preko kontaminiranih predmeta, aerosol
  • više od 500 različitih uzročnika
  • male mogućnosti liječenja s obzirom na to da je više od 85 posto uzrokovano virusima za koje ne postoje učinkoviti i specifični lijekovi (antibiotici djeluju samo na bakterije!)
  • opće mjere sprječavanja obično su neučinkovite, a specifične mjere zaštite ograničene na mali broj uzročnika za koje postoji cjepivo.

Virusi, virusi i opet virusi

Najčešći uzročnici respiratornih infekcija su virusi. Mala djeca od akutne respiratorne infekcije obolijevaju između pet i sedam puta godišnje, a djeca u vrtićima i do 10 puta. S godinama se broj infekcija smanjuje, pa odrasle osobe imaju dvije do tri infekcije na godinu. Zapaženo je da žene češće obolijevaju od muškaraca, i to češće one koje ne rade, što upućuje na to da su djeca izvor zaraze u obitelji. Akutne respiratorne infekcije češće se javljaju u hladnijim mjesecima, pa se obično porast obolijevanja bilježi dva tjedna nakon početka školske godine.

Neki od razloga za često obolijevanje su velik broj uzročnika i kratkotrajnost imuniteta nakon preboljele respiratorne infekcije, koji uz virusnog uzročnika obično traje samo nekoliko mjeseci. Sljedeća infekcija istim virusom obično ima blažu kliničku sliku. Tako, primjerice, prva infekcija respiratornim sincicijalnim virusom (RSV) kod male djece može izazvati tešku i za život opasnu bolest (bronhiolitis, krup), a sljedeće infekcije mogu proći kao lakše prehlade.

Rinovirusi

Najčešći su uzročnici prehlade. Iako tijekom cijele godine cirkuliraju među populacijom, zabilježeni su kao važni uzročnici prehlade tijekom jeseni. Obično najprije obole školska djeca, koja infekciju unose u obitelj. Simptomi bolesti su blagi: hunjavica, konjunktivitis, bez povišene temperature i komplikacija, a liječenje je simptomatsko.

Coronavirusi

Kao uzročnici prehlade češće se javljaju u zimskim i proljetnim mjesecima. Mogu uzrokovati i febrilni respiratorni katar. Javljaju se povišena temperatura, hunjavica, grlobolja, kašalj, promuklost, konjunktivitis. Liječi se simptomatski. Primjena antibiotika kod virusnih respiratornih infekcija je višestruko štetna: osim što ne koristi bolesnicima, povezana je s nuspojavama, koje se češće zapažaju kod djece, a najučestalije su osip, mučnina, povraćanje i proljev. Velika potrošnja antibiotika u liječenju akutne respiratorne infekcije odgovorna je za pojavu otpornosti (rezistencije) bakterija na najčešće primjenjivane antibiotike. Antibiotici se primjenjuju samo u slučaju komplikacija kod upale gornjih dišnih putova (upala sinusa, uha).

Virusi parainfluence tip 1 i 2

Kod male djece mogu uzrokovati tešku respiratornu bolest - laringotraheobronhitis (krup), koji može imati dramatičnu kliničku sliku, pa je često potrebno bolničko liječenje. Tip 3 može uzrokovati upalu pluća, često s osobinama opstrukcije. Kasnije infekcije tijekom života obično su blage.

Respiratorni sincicijalni virusi (RSV)

Kod većine zdrave djece i odraslih osoba RSV uzrokuje blagu infekciju gornjih dišnih putova, koja se manifestira simptomima prehlade i ne ostavlja posljedice. No, kod nedonoščadi, male djece do dvije godine te djece sa srčanim i plućnim problemima, infekcija RSV-om može izazvati vrlo ozbiljnu bolest donjeg dijela dišnog sustava - bronhiolitis i upalu pluća, koji često zahtijevaju hospitalizaciju dojenčadi i male djece. Najveća vjerojatnost zaraze tim virusom je od studenoga do travnja. Karakterizirana je naglim početkom, visokom temperaturom, otežanim disanjem, kašljem, ubrzanim radom srca i respiratornim distresom. Na težinu infekcije dodatno mogu utjecati čimbenici kao što su niska porođajna težina, koja je tipična za nedonoščad, izostanak dojenja, izloženost duhanskom dimu i dr. Osim higijenskih mjera koje smanjuju mogućnost širenja infekcije među ljudima, učinkovitim se pokazala i pasivna imunizacija (imunoprofilaksa), koja se provodi primjenom palivizumaba. Imunizacija se kod djeteta provodi davanjem mjesečnih injekcija u sezoni infekcija RSV-om.

Adenovirusi tip 4 i 7

Mogu izazvati sindrom nazvan akutna respiratorna bolest, koja se može javiti u epidemijskom obliku (često u vojnim postrojbama diljem svijeta). Infekcije se javljaju tijekom cijele godine. Adenovirusno cjepivo rabi se iznimno rijetko i samo za neke populacijske skupine (vojska SAD-a).

Enterovirusi

Rijetko su uzročnici respiratorne infekcije, a javljaju se ljeti.

Reovirusi

Također rijetko uzrokuju ARI, a cirkuliraju tijekom cijele godine.

Virusi influence tipa A i B

Uzročnici su influnce (gripe), najteže virusne infekcije dišnog sustava. Za razliku od ostalih virusnih respiratornih bolesti, gripa je ozbiljna i teška bolest. Javlja se svake godine u zimskim mjesecima, od prosinca do travnja, u obliku epidemije, koja obično traje od pet do sedam tjedana.

Gripa započinje naglo, s jako izraženim općim simptomima: vrućica od 38 do 40° C, s jakim bolovima u mišićima, kostima i zglobovima (osobito križa i udovi), jake glavobolje, opći osjećaj potpune klonulosti i nemoći, a mogu se javiti i povraćanje i proljev. Nakon nekoliko dana javljaju se respiratorni simptomi: osjećaj pečenja i stezanja u nosu, suhoća i bol u grlu, promuklost i bol u grlu, suh i nadražajan kašalj, konjunktivitis (osjećaj pijeska u očima). Kao komplikacije gripe mogu se javiti upala sinusa, uha, bronhitis ili upala pluća, a kod kroničnih bolesnika može doći do komplikacije osnovne bolesti.

Kako je riječ o virusnoj infekciji, nema specifičnog lijeka. Potrebni su mirovanje u krevetu, uzimanje dovoljno tekućine i vitamina C te sredstava za sniženje temperature i bolova. Antibiotici se propisuju samo u slučaju sekundarne bakterijske infekcije i razvoja upale pluća, sinusa ili uha.

Virus gripe svake se godine mijenja (mutira), tako da nitko ne može trajno postati imun. Zbog toga je svake godine cjepivo novo i različito, sastavljeno prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Da bi se zaštitili od gripe, potrebno se cijepiti svake godine iznova. U svijetu (SAD) se intenzivno radi na istraživanju novoga, univerzalnog cjepiva protiv gripe. Takvo cjepivo štitilo bi od svih tipova A virusa influence koji uzrokuju gripu, uključujući pandemijske sojeve. Zaštita bi bila dugotrajna, pa se protiv gripe ne bi trebalo cijepiti svake godine iznova. Prvi rezultati su ohrabrujući. Testirano cjepivo (ACAM-FLU-ATM) na dobrovoljcima pokazalo je dobru imunogenost bez većih nuspojava.

PROTIV GRIPE SE NUŽNO CIJEPE...

# osobe pod povećanim rizikom od komplikacija uzrokovanih gripom

• ljudi u životnoj dobi od 65 godina i stariji
• štićenici domova za starije osobe
• štićenici institucija za njegu kroničnih bolesnika (bez obzira na dob)
• pacijenti s kroničnim oboljenjima srca i pluća, uključujući i djecu, posebno onu s oštećenom plućnom funkcijom (cistična fibroza, kronična astma, bronhopulmonalna displazija) i kongenitalnim srčanim manama
• odrasli i djeca s kroničnim bolestima metabolizma (uključujući šećernu bolest), s kroničnim bolestima bubrega, hemoglobinopatijama i oštećenjem imunosnog sustava (uključujući HIV infekciju
• djeca i adolescenti (od šest mjeseci do 18 godina) na dugotrajnoj terapiji acetilsalicilnom kiselinom (Reye sindrom uz influencu).

# osobe koje mogu prenijeti infekciju osjetljivim grupama
• medicinsko i paramedicinsko osoblje
• kućni kontakti i ljudi koji pružaju kućnu njegu osobama pod povećanim rizikom od komplikacija (uključujući i djecu)

Uvijek (za napad) spremne bakterije

I bakterije mogu uzrokovati upalu sinusa (sinuitis), uha (otitis) i pluća (pneumonia). Najčešće im prethodi virusna infekcija gornjih dišnih putova. Mogu biti prisutne u nosu, a da ne uzrokuju bolest (te osobe nazivamo kliconošama), osobito u zimskim mjesecima.

Beta-hemolitički streptokok grupe A

Uzrokuje anginu i skarlatinu (šarlah). Kliničkom slikom dominiraju opći simptomi, visoka temperatura i grlobolja, ali bez drugih respiratornih simptoma.

Haemophilus influenzae

Konjugirano cjepivo protiv Haemophilusa influenzae koristi se u Hrvatskoj kao obvezna zaštita u dječjoj dobi, no sigurno štiti samo od invazivnih oblika bolesti koje hemofilus uzrokuje (sepsa, meningitis).

Streptococcus pneumoniae (pneumokok)

Najčešći je bakterijski uzročnik infekcija u dišnom sustavu i važan u svim dobnim skupinama, s tim da se teži oblici bolesti češće javljaju u starijih bolesnika i male djece. Prenosi se kapljičnim putem, pri čemu se naseljava na sluznici gornjeg dijela dišnog sustava. Tu se može zadržati bez da uzrokuje bolest, a virulentniji sojevi mogu se proširiti i u druge dijelove dišnog sustava, uzrokujući upalu uha, sinusa, pluća i pogoršanje kroničnoga opstruktivnog bronhitisa (KOPB). Prodorom u krvni optok može uzrokovati sepsu, gnojni meningitis i druge invazivne bolesti. Kod osoba starijih od 65 godina puno češće uzrokuje pneumoniju, s težom kliničkom slikom nego kod mlađih, i invazivne pneumokokne bolesti. Pri prodoru pneumokoka u krv, važnu ulogu u svladavanju infekcije ima slezena, zbog čega su pneumokokne bolesti osobito teške kod osoba s oštećenom funkcijom slezene ili bez nje.

Suvremeno pneumokokno polisaharidno cjepivo sadrži 23 serotipa pneumokoka, koji su odgovorni za gotovo 80 do 90 posto svih bolesti koje uzrokuje. Učinkovito je u zaštiti od najtežih pneumokoknih infekcija praćenih prodorom bakterije u krvni optok (bakterijemija). Neujednačena su iskustva o ulozi cjepiva u sprječavanju pneumonije bez bakterijemije, odnosno upale uha i sinusa. Primjenjuje se jedna doza cjepiva, a ponovno cijepljenje nakon pet godina preporučuje se samo mlađim bolesnicima s vrlo visokim rizikom od pneumokokne infekcije (bolesnici bez slezene, koji imaju srpastu anemiju...). Osobe starije od 65 godina cijepe se samo jednom. Kad je moguće, pneumokokno cjepivo treba primijeniti dva tjedna prije planiranoga kirurškog odstranjenja slezene i prije početka imunosupresivnog liječenja (citostatici, kortikosteroidi, zračenje). Može se primijeniti istodobno s cjepivom protiv gripe.

Polisaharidno cjepivo nije učinkovito kod djece mlađe od dvije godine pa je za njih pripravljeno posebno konjugirano pneumokokno cjepivo. Prema "Programu obvezne imunizacije za posebne skupine stanovništva i pojedince pod povećanim rizikom", predviđeno je cijepljenje protiv pneumokokne bolesti djece u dobi od dva mjeseca do pete godine života u sljedećim indikacijama:

  • splenektomirani (oni kojima je odstranjena slezena)
  • prirođene srčane greške
  • kronične metaboličke bolesti, uključujući i šećernu bolest
  • imunodeficijencije
  • zloćudne bolesti
  • pri kirurškim zahvatima (ugradnja umjetne pužnice i ventrikulo-peritonejskog odvoda)
  • teške kronične bolesti pluća, bubrega i jetre.

Djeca trebaju biti cijepljena brojem doza koje odgovaraju njihovoj dobi.

ATIPIČNA UPALA PLUĆA

Atipične pneumonije su one koje su uzrokovane mikroorganizmima drukčijima od tzv. tipičnih bakterija, virusa ili gljivica. Najčešći uzročnici su Mycoplasma pneumoniae, Chlamydia pneumoniae, Legionella pneumophila, Chlamydia psitaci, Coxiella burnetii i respiratorni virusi.

U pravilu imaju polagan, manje buran nastup od bakterijskih upala pluća. Uz povišenu temperaturu javljaju se i glavobolja, bol u mišićima i zglobovima, opća slabost i umor. Kašalj se javlja nakon tri do četiri dana, a redovito je suh i nadražajan, bez mogućnosti iskašljavanja.

Datum objave članka: 1. 9. 2016.
izdvojeni proizvodi