Kilogram manje - zdravlja više

Zdrav život / Prevencija bolesti Sonja Njunjić predsjednica Udruge za prevenciju prekomjene težine

Najveći rizik debljine čini "smrtonosni kvartet": šećerna bolest, dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti

Normalna tjelesna težina osnova je optimalna psihofizičkog zdravlja od djetinjstva do duboke starosti. Iako svi znamo da su prekomjerni kilogrami pogubni za zdravlje, sve je više debelih osoba. Tjelesnu težinu očito je sve teže držati pod kontrolom.

ITM (indeks tjelesne mase) koji osobu svrstava u kategoriju pretilih može upućivati na povećan rizik obolijevanja od teških bolesti, kao što su šećerna bolest, srčane bolesti, povišen krvni tlak. Osobe koje se smatraju punijima svakako trebaju izračunati svoj ITM kako bi utvrdile nisu li zapravo pretile.

"Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna težina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemiološke razmjere. U modernoj civilizaciji taj problem progresivno raste, a kako je debljina itekako povezana s ozbiljnim zdravstvenim problemima, liječenje postaje imperativ. Srećom, polako prolaze vremena kad se debljina doživljavala prije svega kao estetski problem. Ljudi napokon postaju svjesni da pretilost, uz estetske, može imati itekako ozbiljne zdravstvene posljedice. Prije 20 godina rijetko sam susretao mladu debelu osobu sa šećernom bolešću tipa 2, a sada je to, nažalost, vrlo česta pojava" kaže prof. dr. Mirko Koršić, pročelnik Zavoda za endokrinologiju KBC-a Zagreb i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

Što poručuju stručnjaci

Potaknuta svim tim problemima, koji sve više postaju problemi javnozdravstvenog karaktera, Udruga za prevenciju prekomjerne težine organizirala je okrugli stol na temu "Kako liječiti debljinu" uz podršku Hrvatskog društva za debljinu, Koalicije udruga u zdravstvu, Gradskog ureda za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Dr. Veljko Ðorđević, psihijatar iz KBC-a Zagreb, ističe da se kod debelih osoba javlja niz komplikacija psihološkog karaktera, kao što je anksiozno-depresivni poremećaj

Sudjelovao je, među ostalima, prof. dr. Željko Metelko, dijabetolog i ravnatelj sveučilišne klinike Vuk Vrhovac, koji je jasno kazao da će debljina u skoroj budućnosti dovesti do ozbiljna porasta oboljelih od šećerne bolesti tipa 2, a broj oboljelih od šećerne bolesti u svijetu bi mogao dosegnuti pola milijarde.

Najveći zdravstveni rizik debljine čini "smrtonosni kvartet": šećerna bolest (90 posto šećerne bolesti tipa 2 može se pripisati porastu tjelesne težine), dislipidemija, hipertenzija i kardiovaskularne bolesti.

Prof. dr. Davor Miličić, kardiolog iz KBC-a Zagreb, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva, istaknuo je da debljina za 4,5 puta uvećava rizik od nastanka infarkta miokarda te kardiovaskularne i opće smrtnosti.

Rizici prekomjerne težine su i gastroenterološke bolesti, a prema riječima dr. Hrvoja Ivekovića, gastroenterologa iz KBC-a Zagreb, najčešća komplikacija je masna jetra. On upozorava i na porast s debljinom povezanih malignih oboljenja. Smatra da bi debljinu trebalo liječiti čim se pojavi i tako nastojati spriječiti razvoj komplikacija, čije je liječenje vrlo skupo. U Hrvatskoj su na raspolaganju dva provjerena i dokazano učinkovita lijeka (sibutramin i orlistat) kojima bi trebalo liječiti uzrok i spriječiti posljedice.

S time se slaže i dr. Miroslav Bekavac-Bešlin, kirurg i predsjednik laparaskopskog društva KB-a Sestara milosrdnica iz Zagreba, koji se osvrnuo na liječenje morbidne debljine (ITM >40 kg/m2), pri čemu je jedini prihvaćeni način kombinacija kirurškog liječenja i navedenih lijekova. Aktualne su metode kirurškog načina liječenja umetanje švedske podesive želučane vrpce (lap-banding) i sleeve-resection.

"Svjedoci smo prave eksplozije debljine u novije vrijeme i nema sumnje da je prekomjerna težina postala velik svjetski problem koji je poprimio epidemiološke proporcije", kaže prof. dr. Koršić

Dr. Veljko Ðorđević, psihijatar iz KBC-a Zagreb, ističe da se kod debelih osoba javlja niz komplikacija psihološkog karaktera, kao što je anksiozno-depresivni poremećaj. Dodao je da, ako osobe nisu promjenom prehrane i pojačanom fizičkom aktivnošću uspjele reducirati težinu, debljinu treba liječiti lijekovima.

Prema riječima dr. Sanje Musić-Milanović, epidemiologinje iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dobna granica debljine rapidno se spustila, tako da je sve više debelih žena i muškaraca u dobi od 25 do 34 godine, a u porastu je i broj debele djece. Svrstavamo se među najdeblje narode u Europi.

Zaključci okruglog stola

Debljina povećava rizik obolijevanja od različitih bolesti, znatno narušava kvalitetu života i dovodi do prerane smrti.

U borbi protiv debljine treba sve više poticati fizičku aktivnost, poboljšati prehrambene navike od najranije mladosti, promijeniti postojeće loše prehrambene navike, ponuditi građanima Hrvatske sve pozitivne modele kvalitetna življenja. U slučaju da ne uspije primjena svih poznatih modela, valja primijeniti lijekove priznate u Hrvatskoj (sibutramin i orlistat), te ih putem Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) učiniti pristupačnijima oboljelima. Agresivno reklamiranje kojekakvih čudotvornih proizvoda koji jamče brzo i učinkovito mršavljenje trebalo bi kontrolirati, jer prema iskustvima Udruge, to je potcjenjivanje pameti kupaca, ali i medicinske znanosti.

Iskustva koja je Udruga stekla tijekom svoja 4,5-godišnjeg rada potvrđuju da debljina oboljelima nanosi mnogo štete - narušeni su metabolički procesi, obolijevaju od drugih popratnih bolesti, a organizam iscrpljuju kojekakvim rigoroznim dijetama i reklamiranim proizvodima za brzo i uspješno mršavljenje. Kao civilna inicijativa, Udruga je poslala zamolbu HZZO-u o stavljanju lijekova za liječenje pretilosti na pozitivnu listu lijekova.

Na našem tržištu postoje dva lijeka za liječenje pretilosti: sibutramin koji povećava osjećaj sitosti, omogućuje dugotrajno držanje dijete i pojačava bazalni metabolizam, i orlistat, koji smanjuje udio apsorbirane masti iz hrane. Smatramo da bi se njihovom većom dostupnošću pacijentima prevenirale vrlo opasne i smrtonosne bolesti koje su posljedica pretilosti, ali i smanjili pojačani izdaci zdravstva za liječenje komplikacija uzrokovanih debljinom.

Datum objave članka: 1. 4. 2007.