Antioksidansi u središtu zanimanja medicine 21. stoljeća

Hrana i zdravlje / Hranjive tvari mr. sc.   Klaudija Šebetić dr. med., spec. dermatovenerolog

Pušenje, zračenja, lijekovi i loše zdravstvene navike povećavaju količinu slobodnih radikala, ali i razinu oksidativnog stresa

Sadržaj članka
Upoznajmo ih...

Slobodni radikali i oksidativni stres pojmovi su koji nas sve više zaokupljaju, pa tako i s njima povezani antioksidansi. Prema definicija antioksidansa (Britton, 1995. godine), to su molekule koje uklanjaju slobodne radikale i s njima stvaraju manje štetne molekule ili prekidaju lančanu reakciju izazvanu slobodnim radikalima. U oksidativom stresu dolazi do prekomjerna stvaranja slobodnih radikala, nastaju oksidativna oštećenja, smrt stanica i tkiva, a u koži depolimerizacija hijaluronske kiseline i oksidacija kolagena.

Suvremeni način života, pušenje, zračenja, lijekovi i loše zdravstvene navike povećavaju količinu slobodnih radikala, pa tako i razinu oksidativnog stresa, koji se nalazi u podlozi brojnih bolesti i poremećaja. Bolesti uzrokovane oksidativnim stresom su ateroskleroza, maligne bolesti, osteoporoza, neurodegenerativne bolesti, dermatološke bolesti (fotosenzitivnost, psorijaza, atopijski dermatitis), reumatoidni artritis, Chronova bolest, ulcerozni kolitis, katarakta i preuranjeno starenje.

Iz svega proizlazi da su nam antioksidansi od velike važnosti upravo zbog svojih učinaka na slobodne radikale, jer:

  • usporavaju starenje;
  • snižavaju razinu kolesterola;
  • smanjuju rizik od nastajanja ateroskleroze;
  • štite od srčanog i moždanog udara;
  • smanjuju rizik od malignih bolesti;
  • pomažu u suzbijanju rasta tumora;
  • pomažu u detoksikaciji kancerogenih tvari;
  • usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti;
  • štite od procesa odumiranja makule (žute pjege u oku);
  • pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima.

Upoznajmo ih...

U antioksidanse ubrajamo: vitamine A, C, i E, selen i cink, karotenoide, (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), koenzim Q, polifenole, ginko biloba, silymarin, glutation, L-cistein, L-karnitin, melatonin, liponsku kiselina, kojičnu kiselinu, pycnogenol i allium sativum.

U oksidativom stresu dolazi do prekomjerna stvaranja slobodnih radikala, nastaju oksidativna oštećenja, smrt stanica i tkiva, a u koži depolimerizacija hijaluronske kiseline i oksidacija kolagena

Vitamin A (retinol) - Važan je za zdravlje i ljepotu kože. Pomaže u diferencijaciji epidermisa i rastu stanica te inhibira aktivnost enzima kolagenaze koji razara kolagen. Zlatni je standard u lokalnim pripravcima protiv starenja kože. Sadrže ga riblje ulje, mrkva, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi.

Vitamin E (tokoferol) - Snažan antioksidans koji štiti od ateroskleroze, ubrzava zacjeljivanje rana i sprječava prerano starenje kože. U djelovanju se nadopunjuje s vitaminom C i selenom. Sadrže ga pšenične klice, soja, biljna ulja, šparoge, špinat, žitarice, žumanjak, sjemenke, bademi.

Vitamin C (askorbinska kiselina) - Ima važnu ulogu u stvaranju kolagena, snižava kolesterol u krvi i jača obrambeni sustav. Koristi se u kozmetičkim i dermatološkim proizvodima radi zaštite od slobodnih radikala nastalih UV zrakama, poboljšava elastičnost kože, stimulira sintezu kolagena, izbjeljuje kožu i smanjuje bore.

Selen - Štiti stanice i tkiva od oštećenja koja izazivaju slobodni radikali. U djelovanju se nadopunjuje s vitaminom E. Bitan je za zdravlje kože i kose te za stvaranje glutation peroksidaze, koja je glavni antioksidans kod ljudi. Smanjuje rizik od nastajanja srčanih bolesti, povećava broj spermatozoida i ubrzava zacjeljivanje rana. Sadrže ga plodovi mora, jetra, pšenične klice, tuna, luk, rajčice, brokula, češnjak i smeđa riža.

Cink - Znaci manjka cinka su zastoj u rastu, gubitak kose, zakasnjelo spolno sazrijevanje, impotencija, očne i kožne lezije (oštećenja) i gubitak apetita. Nedostatak cinka može biti povezano i s unosom većih količina željeza (više od 25 mg) koje se primjenjuju u liječenju anemije.

Betakaroten - Antioksidans koji u molekulama LDL-a ulazi u obrambene antioksidacijske reakcije nakon što se iscrpe sve količine vitamina E. Djeluje na slobodne radikale kisika i može inhibirati peroksidaciju lipida. Prevenira nastajanje malignih tumora pluća i kože. Nalazi se u šarenom voću i povrću.

Likopen - Karotenoid koji se nalazi u opni rajčice. Dokazano je da muškarci koji konzumiraju 10 rajčica tjedno imaju 45 posto manju mogućnost da obole od raka prostate. U količinama od 30 mg dnevno smanjuje pojavu tumora želuca za 20 posto. Kožu štiti od UV zraka i priprema je za sunce. Ima četiri puta veće antioksidativno djelovanje od beta-karotena. Sadrže ga kečap, gusta juha od rajčice, pizza, lubenice i ružičasti grejp.

Lutein - Karotenoid koji ima važnu ulogu u antioksidantnoj zaštiti očiju, i najviše se nakuplja u žutoj pjegi u oku i očnoj leći. Sprječava oksidaciju i razgradnju lipida kože, te pojačava njezinu vlažnost i elastičnost. Nalazi se u žutom lišću i cvijeću

Astaksantin - Otkriven je 1938. u ružičastoj boji lososa i škampima. Astaksantin je karotenoid koji se stvara u algama, a hranom ga dobivaju ribe (losos), školjkaši i rakovi. Ima 550 puta snažnije djelovanje od vitamina E i 10 puta snažnije djelovanje od beta-karotena. Astaksantin ne apsorbira UV zrake nego djeluje protiv radikala kisika koji u fotooksidativnom stresu oštećuju DNA, a znamo da slobodni radikali pridonose crvenilu kože i njezinom ranijem starenju.

Koenzim Q 10 - Nalazi se u svakoj stanici (ubiquitus - svugdje prisutan). Sudjeluje u stvaranju molekule ATP i energije. Q 10 stimulira energetsku funkciju stanica kože. Koža ga sama proizvodi, ali s godinama, kako koža stari, sve manje. Koristi se u kremama protiv starenja radi smanjenja bora.

Polifenoli - Grupa su u vodi topivih biljnih pigmenata, a to su katehini, flavonoidi, resveratol i antocianidini:

  • katehini - Camelia sinensis (čajevac) je grmolika zimzelena tropska biljka, srodnik kamelije. Sadrži katehine koji smanjuju oštećenja DNA, rast tumora i imunosupresiju te štite od promjena DNA strukture uzrokovane štetnim utjecajem UV zraka. Antioksidansi iz zelenog čaja, uključujući vitamine C i E, usporavaju starenje kože, pa je zeleni čaj sve češće jedan od glavnih sastojaka kozmetičkih proizvoda. 
  • flavonoidi - Poznato je oko 4000 do 5000 vrsta. U tijelu aktivni nazivaju se bioflavonoidi. Nalaze se u kori voća i povrća, zelenom i crnom čaju, čokoladi, vinu i bobičastom voću. Znanstveno dokazana djelovanja flavonoida su zaštitno djelovanje na jetru, inhibicija oksidacije masnoća, protuvirusno i protubakterijsko djelovanje, regeneracija kože i sluznica te protutumorsko djelovanje.
  • resveratrol - antioksidans je iz potkožice crnoga grožđa, koji je otkriven 1992. godine. Prirodni je fungicid koji ima i protuvirusno i protutumorsko djelovanje. Njegova uloga kardioprotektivnog čimbenika sastoji se u inhibiciji agregacije trombocita i smanjenju koncentracije lipida u stanjima hiperlipidemije.
  • Ginko biloba je najstarija biljka na Zemlji koja se u medicini koristi već stoljećima. Zbog visoke koncentracije različitih flavonoida (kvercetin, kempterol) ima jak antioksidativni učinak. Poboljšava memoriju, djeluje antidepresivno, anksiolitično i protiv migrene, sprječava nastajanje tromboze, regulira povišen krvni tlak, ubrzava cijeljenje rana i smanjuje posljedice tromboflebitisa.

Sylimarin - Flavonoid izoliran iz biljke sikavice (Silybum marianum). Ima jako antioksidativno djelovanje. Prevenira oštećenje jetre uzrokovano alkoholom, otrovnim gljivama i drugim toksinima.

L-karnitin - Aminokiselina sastavljena od dvije esencijalne aminokiseline - metionina i lizina. Važan je za metabolizam masti, osobito u srcu i mišićnim stanicama.

L-glutation - Tripeptid kojeg čine cistein, glicin i glutaminska kiselina. Djeluje kao antioksidans i sudjeluje u transportu aminokiselina preko staničnih membrana. Jedan je od najjačih u vodi topivih endogenih (unutarnjih) antioksidansa.

L-cistein - Važan je za sintezu keratina, proteina koji se nalazi u koži, kosi i noktima. Ima važnu ulogu u metabolizmu energije i sintezi masnih kiselina, u procesima čišćenja od slobodnih radikala i kao sastojak koenzima-A

Iz svega proizlazi da su nam antioksidansi od velike važnosti upravo zbog svojih učinaka na slobodne radikale

Melatonin - Sintetizira se iz aminokiseline triptofana u pinealnoj žlijezdi mozga. Naziva se hormon sna i hormon mraka jer se njegovo stvaranje prekida svjetlom. Jak je antioksidans koji lako prolazi staničnu membranu i krvno-moždanu barijeru. U SAD-u se koristi kao lijek koji poboljšava spavanje, a ne izaziva ovisnost. Stvaranje melatonina opada s godinama, što može biti razlog lošeg spavanja u starijih osoba.
Žene ga imaju u većoj koncentraciji od muškaraca, što se povezuje s njihovom dugovječnošću. Istraživanja upućuju na to da stanice raka najsporije rastu tijekom noći, kad je i razina melatonina najviša. Tako je jedno istraživanje pokazalo da žene koje rade noću imaju veću učestalost raka dojke i raka debelog crijeva, a slijepe osobe imaju manju učestalost raka dojke od osoba koje dobro vide.

Nakon operacije malignih tumora pomaže u procesu cijeljenja rane. Istraživanja pokazuju da primijenjen na kožu nakon izlaganja suncu smanjuje eritem.

Primjenjuje se kod poremećaja spavanja, Alzheimerove bolesti, nuspojava kemoterapije, depresije, glaukoma, prevencije migrene, visokoga krvnog tlaka, bolesnika s HIV-om, Parkinsonove bolesti, malignih bolesti jetre, pluća, dojke i melanoma te u zaštiti od UV svjetla.

Kojična kiselina - Proizvode je gljive roda Aspergillus, Penicillium i Acetobacter. Djeluje na slobodne radikale. Koristi se za liječenje hiperpigmentacija na koži i u kozmetici kao sredstvo za izbjeljivanje. Ima inhibicijsko djelovanje na aktivnost tirozinaze i u stanicama B-16 melanoma. Davanje kojične kiseline tijekom fotodinamske terapije smanjuje nuspojave mnogih slobodnih radikala, osim na ciljane neoplastične stanice.

Alfa-lipoična kiselina (ALA) - Vitaminu slična tvar, topiva u masti i u vodi. Predstavlja univerzalni antioksidans jer ulazi u sve dijelove stanice i sva tkiva. Štiti od oksidativnih procesa u organizmu te aktivira i druge antioksidanse (C i E vitamin). Smanjuje bore za 10 posto.

Pycnogenol - Flavonoid je iz biljke Pinus pinaster. Sklon je kolagenu i elastinu, pa prevenira njihovo oštećenje slobodnim radikalima i smanjuje znakove fotostarenja. 50 puta je jači antioksidans od vitamina E i 20 puta od vitamina C.

Allium sativum - Bijeli luk sadrži više od 200 biološki aktivnih tvari, a najznačajniji aktivni sastojak je alicin. Širi krvne žile, snižava razinu LDL kolesterola u plazmi, a povećava koncentraciju HDL kolesterola.

Smatra se da će antioksidansi biti u središtu pozornosti medicine 21. stoljeća, kako u istraživanjima tako u primjeni. Na nama je da odlučimo hoćemo li ih prihvatiti, možda i promijeniti neke stavove, te tako sami djelovati na svoje zdravlje.

Datum objave članka: 1. 6. 2007.