Kisik - izvor energije, zdravlja i vitalnosti

Primarni je uvjet za zdravlje ljudskog organizma opskrba stanica kisikom koji kroz kemijske procese postaje izvor energije nužne za održanje života. Kisik je glavni izvor energije za rad mozga i svih organa. Stabilizira živčani sustav i djeluje smirujuće, uništava anaerobne bakterije (koje se održavaju bez kisika), viruse i parazite, snažan je detoksifikator, tj. neutralizira toksine i uklanja štetne slobodne radikale iz organizma.

U čovjeka se apsorpcija kisika događa u plućima, a putem krvi se prenosi u pojedine organe. Glavni nosač kisika krvlju je hemoglobin. Razlikujemo vanjsko disanje kojim se provodi izmjena kisika i ugljičnog dioksida između atmosfere i pluća, i stanično disanje kao oksidativni proces čija je posljedica oslobađanje energije.

Ljudski se organizam putem krvotoka mora kontinuirano opskrbljivati kisikom jer u tijelu ne postoji ni najmanja rezerva kisika. Njegov manjak u krvi naziva se hipoksemija, a uzrokuje je manjak kisika u plućima (hipoksija). Na žalost, način života suvremenog čovjeka koji podrazumijeva brze i nekvalitetne obroke (primjerice, fast food), pušenje, stres, fizičku neaktivnost, onečišćenje okoliša dovodi do smanjenja količine kisika u organizmu. Postoje i stanja koja najčešće uzrokuju hipoksiju, primjerice, kronične plućne bolesti (astma i kronična opstrukcijska bolest pluća, cistična i druge fibroze, oštećenje stanica pluća u sazrijevanju), cirkulacijski poremećaji, popuštanje srca, a svoj doprinos mogu dati i boravak na visinama, jako fizičko opterećenje, rad u umjetno ventiliranim zgradama i mnogi drugi činitelji.

Bez dovoljno kisika stanice postaju sve slabije i podložnije razvoju bolesti. Prvi simptomi manjka kisika u organizmu su umor, slabost, osjećaj hladnoće, slabljenje pamćenja i koncentracije, lupanje srca, bolovi u mišićima, bljedilo, vrtoglavica, razdražljivost, česte infekcije, pojačano lučenje želučane kiseline.

Nadalje, manjak kisika u organizmu dovodi do depresije, srčanih bolesti, probavnih tegoba, bolesti dišnih puteva, kroničnih infekcija, bolnih, upaljenih i natečenih zglobova, opće slabosti i karcinoma. Primjerice, srčani udar uzrokuje smanjen dotok kisika u srčani mišić zbog začepljenih koronarnih arterija, što rezultira jakim bolovima u prsištu, a na mjestu prestanka opskrbe kisikom ostaje trajno oštećenje. Hipoksija stimulira simpatički živčani sustav što izaziva ubrzan rad srca i dovodi do umora srčanog mišića, a pojava nepravilnosti u srčanom ritmu posljedica je popuštanja srčanog mišića što dovodi do razvoja plućnog edema i edema na periferiji.

Niska razina kisika omogućuje oštećenim stanicama da se razmnožavaju i stvaraju nakupine i izrasline, a dolazi i do smanjenja apsorpcije važnih vitamina, minerala i drugih nutrijenata.

U posljednjih 30 godina bitno se povećao broj štetnih, toksičnih i kancerogenih tvari u zraku, vodi i na tlu, koje čovjek svakodnevno unosi u organizam disanjem, hranom i pićem. Toksini predstavljaju ozbiljan atak na naš metabolizam. Oštećuju i uništavaju vitalne enzime, osobito enzime respiratornog lanca u stanicama, što dalje pogađa stanično disanje i energetski potencijal za osnovne procese u organizmu (stvaranje ugljikohidrata, masti, proteina). Deaktivacijom i blokiranjem enzima kao prirodnih nositelja zdravlja sprječavaju se oksidacijski procesi pomoću kojih se u organizmu stvara energija i odstranjuju toksini. Tako se energija ne može u dovoljnoj mjeri stvarati i pohranjivati, pa organizam ostaje bez osnovnog preduvjeta zdravlja i postaje podložan bolestima.

Ako je posrijedi istodobno smanjenje kisika i povišenje ugljičnog dioksida u krvi, nedostatak kisika u organizmu može se nadoknaditi pomoću aparata za oksigenaciju. Ali postoji li izoliran manjak kisika, ne može se regulirati dovodom kisika iz umjetnog izvora nego samo poboljšanjem cirkulacije kako bi se učinkovitije iskoristio raspoloživi kisik u organizmu.