Bolna križa... što sad?!

Bolesti i stanja / Kosti - mišići - zglobovi Vedrana Mužić Radović dr. med., spec. fizikalne medicine i rehabilitacije

Dokazano je da se 80 posto akutnih križobolja izliječi unutar dva tjedna, a ostale je nužno dalje dijagnosticirati i liječiti

Ako bismo nasumično anketirali osobe koje ujutro zateknemo na Glavnom željezničkom kolodvoru u Zagrebu, dobili bismo reprezentativan uzorak za istraživanje križobolje. Među anketiranima bi bile mlađe i starije osobe, radno aktivni građani različitih zanimanja i duljine radnog staža, oni koji obavljaju uredski posao i većinom sjede za radnog vremena i oni s višegodišnjim stažom na fizički zahtjevnijim poslovima. Tu bi se zatekli i školarci, studenti, trudnice, putnici s prtljagom, oni s kupljenim namirnicama za cijeli tjedan... Zaključak ankete nesumnjivo bi bio da nema osobe koja u životu nije imala barem jednu epizodu križobolje.

Studije provedene među radno aktivnom populacijom pokazuju da 80 posto osoba tijekom radnog staža završi na bolovanju zbog križobolje i izostaje s posla najmanje dva tjedna, a koji je to trošak za državu, ne moramo objašnjavati. I u našoj zemlji oboljeli imaju pravo na petnaest dana bolovanja u slučaju akutne epizode križobolje, što je u skladu s dokazanom činjenicama da se 80 posto akutnih križobolja izliječi unutar dva tjedna, a ostalima su nužni daljnja dijagnoza i liječenje.

Križobolja je termin koji određuje bol u donjem dijelu leđa između zadnjih rebara i donjih kožnih brazdi stražnjice, sa ili bez širenja u stražnju stranu bedara. Leđa čini kralježnica koju oblikuje stup građen od 33 kralješka, a zajedno formiraju koštani kanal u kojem je smještena i zaštićena leđna moždina. Kralješke međusobno povezuju mišići, tetive i ligamenti. Iz otvora između kralježaka izlaze tanki korijeni živaca prema periferiji, a između kralježaka se nalaze intervertebralni diskusi koji apsorbiraju vertikalne sile udaraca između dva kralješka prilikom hodanja, trčanja ili skakanja i omogućuju kralježnici savijanje, naginjanje i istezanje. Donji dio leđa podnosi najveće opterećenje i nosi najveći dio tjelesne težine, zato i jest najbolniji dio kralježnice.

Svi njezini uzroci

Od mogućih uzroka križobolje navest ćemo najčešće. Nategnuće mišića ili istegnuće ligamenata može nastati prilikom nepropisna dizanja utega ili podizanja predmeta, nepravilna držanja ili prekomjerne tjelesne težine. U široj javnosti poznatiji je pod nazivom lumbago. Može mu prethoditi nošenje teških vrećica i prtljage ili spavanje u nezgodnu položaju. Nategnuću mišića posebice su sklone osobe koje se zaokreću u struku, dok su im stopala istodobno fiksirana za podlogu. Reakcija na nategnuće ili istegnuće katkad je trenutačna uz jaku bol, a nekad se pojavljuje kasnije, kad se "ohladimo". Kao posljedica nategnuća i istegnuća može se razviti i zaštitnički, imobilizirajući oblik kralježnice u obliku luka, što se kod oboljelog prepoznaje po nagnutom trupu u jednu stranu, jer je u tom položaju križobolja podnošljiva. Rehabilitacijski, to je nepovoljno stanje ako traje predugo, zbog produljena funkcionalnog oporavka.

Katkad je križobolja uzrokovana osteoartritisom malih zglobova lumbalne kralježnice koji povezuju dva kralješka, što postupno pogoršava oštećenje intervertebralnih diskusa. Popularniji je pojam artroza ili spondiloza kralježnice. Bez potporna učinka diskusa pri amortiziranju vertikalnih sila opterećenja, ti zglobovi trpe izravan pritisak i zglobne površine čvrsto se priljubljuju. Posljedica su križobolja i ukočenost u križima. Oboljele prepoznajemo po uspravnom hodu i izbjegavanju pregibanja u križima. Na radiološkim snimkama često su vidljive formacije nove kosti (osteofiti) na mjestima pojačana opterećenja, sa svrhom kompenzacije i stabilizacije oštećene kralježnice. Promjene na zglobovima nastaju zbog istrošenosti, prekomjerne težine i ozljeda kralježnice.

Iznenadna jaka križobolja koja nas tjera u krevet i traje oko četiri do šest tjedana u starijoj životnoj dobi, izraženija je kod žena. Možemo je povezati s događajima koji su joj prethodili, kao što su podizanje predmeta s poda, usisavanje ili pad, a riječ je o osteoporotičkom prijelomu kralješka, odnosno urušenom, kompresijskom kralješku koji je zbog osteoporoze krhak i porozan. Osobe nekad i ne mogu povezati nastanak križobolje s događajem koji je prethodio, nego se tek na radiološkoj snimci dokaže urušeni kralježak. Potrebno je učiniti i denzitometriju skeleta.

Križobolje koje traju dulje od šest tjedana zahtijevaju iscrpniju obradu i postavljanje precizne dijagnoze. Mogu se objasniti kao uvod u upalne reumatske bolesti kralježnice, poput ankilozantnog spondilitisa ili psorijatičkog artitisa, a mogu upućivati i na pogoršanje postojeće upalne reumatske bolesti. Karakteristične su ranojutarnja križobolja koja ometa san i ukočenost koja se pogoršava nakon popodnevnog spavanja. Ta stanja svakako zahtijevaju praćenje i liječenje kod reumatologa. U rjeđim slučajevima mogu ukazivati na ozbiljan problem, poput infekcije, šećerne bolesti, bubrežne bolesti ili tumora. Stoga se najprije valja posavjetovati s nadležnim specijalistom obiteljske medicine, koji će znati usmjeriti dijagnostiku nakon uzimanja anemneze i pregleda.

Važno je razlikovati križobolju kao generalizirani pojam od drugog pojma, kolokvijalno popularnog pod nazivom išijas, koji je samo jedan od mogućih uzroka i posljedica križobolje. Išijas, ili stručnog naziva ishialgija, odnosno radikulopatija lumbalnih korjenova živaca, označava oštećenje korijena živca na razini križa. Oštećenje nastaje s vremenom zbog trošenja i opterećenja intervertebralnog diska, koji prolabira stvarajući diskus herniju. Isto oštećenje mogu uzrokovati i jaka traumatska ozljeda i trzajna ozljeda. Zahvaćeni živac proteže se iz križa do palca na periferiji stopala. Zato kod upale ili kompresije osjećamo bol poput struje, žarenje i pečenje koje započinje kao križobolja i postupno se širi niz križa preko stražnje strane natkoljenice do palca stopala, pa sve više šepamo i teško hodamo na petama...

Što trebamo učiniti

U slučaju akutne križobolje, najprije se trebamo javiti specijalistu obiteljske medicine koji će nas pregledati i preporučiti protupalne lijekove i lijekove protiv bolova. Kod kuće na bolno mjesto možete nanijeti nesteroidne lokalne pripravke nekoliko puta na dan i mirovati dva do tri dana. Na kontrolnom pregledu nakon sedam do 10 dana liječnik će, ovisno o statusu, odlučiti jesu li potrebni dodatna dijagnostika i pregledi specijalista različitih struka. Većina akutnih križobolja smiri se unutar dva tjedna, nakon čega je potrebno rehabilitirati oslabljenu muskulaturu trupa zbog bolova i dugotrajna mirovanja, a s ciljem jačanja mišićnog potpornja kralježnice. Vježbe možete započeti i kod kuće, postupno slijedeći slikovne upute u nastavku.

Kronična križobolja zahtijeva svojevrsnu prilagodbu svakodnevnog načina života, kako bi se prevenirala nova epizoda križobolje. Uz to, preporučuje se svakodnevno vježbati i održavati snagu mišića trupa i pokretljivost kralježnice, paziti na dodatna opterećenja kralježnice prilikom nošenja i podizanja tereta te izbjegavati dulje stajanje i sjedenje. U nedostatku dobro dizajniranih studija, zasad nema čvrstih dokaza koji pobijaju ili podupiru korištenje lumbosakralne ortoze (steznik kod križobolje). Postoji li indikacija, liječnik fizijatar, ortoped ili kirurg propisat će potporno-rasteretnu ortozu kod kronične križobolje, spondilolisteze, osteoporotičkih prijeloma na donjem dijelu kralježnice ili čvrstu, rigidnu ortozu nakon operativnih zahvata na križima.

Vježbanje

Preporučljivo je učiniti fizijatrijski pregled prije uključivanja u program vježbanja. Vježbajte u laganoj i prozračnoj odjeći. Preporučuje se izvoditi vježbe pred ogledalom. Vježbajte s mjerom, polagano povećavajući broj ponavljanja, ovisno o vašoj općoj kondiciji i zdravstvenom stanju. Vježba ne smije biti bolna. Uključite vježbanje u redovni dnevni raspored i uživajte u tome!

U početku vježbe treba izvoditi tri do pet puta i postupno povećavati broj ponavljanja za jedan, dok ne dođete do 10. Možete ponoviti više ciklusa s međustankama. Svaki položaj zadržite 3 sekunde i zatim odmorite 5 sekundi. Prilikom izvođenja pokreta udahnite na nos, a kod opuštanja izdahnite na usta.

Početni položaj - ležeći na leđima, s nogama savijenima u koljenima i kukovima.
Iz početnog položaja, ruke ispružite iznad glave, ali ne do kraja, tako da se
križa ne odižu od podloge.

 

Podignite glavu i ramena od podloge. Prstima dotaknite koljena, zategnite stopala
i pritisnite križa u podlogu. Zadržite i vratite u početni položaj.
 

 

Privucite nogu pod pravim kutom prema prsima, a suprotnom rukom pritišćite
nogu od sebe, bez pomaka. Stopalo zategnite. Zadržite i vratite u početni položaj.
Ponovite isto suprotnom rukom i nogom.
 

 

Privucite nogu prsima, obuhvatite je rukama i zategnite stopalo. Zadržite
i vratite u početni položaj. Ponovite isto suprotnom nogom.
 

 

Isprepletite prste na zatiljku i pokušajte spojiti lakat sa suprotnim koljenom.
Zategnite stopalo i pogled usmjerite prema laktu, koji je na podlozi.
Zadržite i vratite u početni položaj. Ponovite suprotnom rukom i nogom.
 

 

Laktove stavite u visini ramena pod pravim kutom na podlogu, a savijene
noge istegnite u jednu, i zatim u drugu stranu. Pazite da vam se ramena
ne odižu od podloge.
 

 

Početni položaj - ležeći na trbuhu (jastučić stavite pod trbuh). Stisnite
petu o petu  stisnite stražnjicu, kao da želite potisnuti pupak prema kralježnici. 
Ruke su ispružene iznad glave. Iz početnog položaja istegnite obje ruke
i noge po podlozi, zadržite i vratite u početni položaj.
 

 

Istodobno odižite jednu ruku i suprotnu nogu. Zadržite i vratite u početni položaj. 
Ponovite isto suprotnom rukom i nogom.
 

 

Laktove stavite u visini ramena pod pravim kutom. Stisnite šake i podižite
ruke i glavu od podloge (kao da hoćete spojiti lopatice). Pogled usmjerite
prema dolje. Zadržite i vratite u početni položaj.
 

 

Uhvatite se za ruke iza leđa. Podižite glavu, ramena i gornji dio tijela od podloge.
Pogled usmjerite prema dolje. Zadržite i vratite u početni položaj.
 

 

Stanite u četveronožni položaj, pogled usmjerite prema gore.
 

 

Pogled usmjerite na prsa i istegnite kralježnicu u položaj mačke (kao da
želite potisnuti pupak prema kralježnici).

 

 

Dlanove stavite u ravnini ramena i naslonite se na podlaktice.
 

 

Podižite gornji dio tijela koliko možete. Zadržite se i vratite u početni položaj.
Kod svakog podizanja nastojte tijelo malo više podignuti.
 

 

Dlanove stavite u ravnini ramena.
 

 

Sjednite na pete i istegnite se. Zadržite se u tom položaju, duboko dišite
nekoliko sekundi. Vratite se u početni položaj.
 


 

Autorice vježbi:
prim. dr. sc. Ida Kovač, dr. med., specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije;
Vedrana Mužić, dr. med., FEBPRM, specijalist fizikalne medicine i rehabilitacije;
Martina Rilović, bacc. physioth.

Datum objave članka: 1. 4. 2010.