Prehrambene preporuke za dijabetičare

Prekomjerna tjelesna težina povezana je s nizom bolesti koje su danas vodeći uzrok pobolijevanja, velikih troškova liječenja i prerane smrti. Oboljeli od šećerne bolesti tipa 2 (neovisne o inzulinu), srednje ili starije životne dobi, u 80 - 90 posto slučajeva pretile su osobe. Na žalost, taj oblik šećerne bolesti, karakterističan za stariju životnu dob, sve se više pojavljuje i među mlađom populacijom.

Nedovoljna tjelesna aktivnost, prehrana bogata koncentriranim ugljikohidratima i masnoćama, razlog su prekomjernog nakupljanja masnog tkiva, porasta tjelesne težine i smanjenja fizičke sposobnosti. Kao posljedica takvog stanja dolazi do povišenja masnoća u krvi, povišenja krvnog tlaka, oštećenja stjenki krvnih žila i ubrzane ateroskleroze. Pretile osobe sa šećernom bolešću i do četiri puta češće obolijevaju od srčano-žilnih i moždano-žilnih bolesti od ostale populacije.

Briga za vlastito zdravlje temelji se na činjenici da se mnoge bolesti mogu spriječiti, njihovo pojavljivanje odgoditi, a već prisutne promjene zaustaviti u napredovanju. Znanstveno je dokazano da primjenom pravilne prehrane možemo znatno utjecati na prevenciju razvoja šećerne bolesti tipa 2, odgoditi razvoj kroničnih komplikacija bolesti i time poboljšati kvalitetu života svakog pojedinca.

Pravilna prehrana koja se preporučuje osobama sa šećernom bolešću, "idealna" je prehrana kakvu bismo svi trebali provoditi kroz cijeli život, bez obzira jesmo li predebeli ili ne, jesmo li opterećeni nasljedstvom ili jednostavno želimo dobro i zdravo se hraniti. Radi se o uravnoteženoj prehrani kojom se regulira metabolizam glukoze i masnoća, a sprječava nagli porast glukoze nakon obroka.

Stara je izreka da i sa 70 godina života trebamo stati u vjenčano odijelo. Dakle, porastom životne dobi ne treba rasti i tjelesna težina.

Poželjna tjelesna težina (indeks tjelesne mase - ITM ili body mass index - BMI) određuje se prema sljedećoj formuli: kilogrami tjelesne težine podijele se s umnoškom visine u metrima (kg/m²).

Optimalan ITM za žene trebao bi biti 19 - 24, a za muškarce 20 - 25. Sve ispod je pothranjenost, a iznad je pretilost. ITM preko 30 bolesna je debljina i treba je ozbiljno liječiti.

Izračunajte svoj indeks tjelesne mase. 

Prema tome kolika nam je tjelesna težina i kakav posao radimo ovise i zahtjevi za dnevnim energetskim unosom, koji se izražava u kalorijama (ili KJ = Kcal x 4.2). Optimalan indeks tjelesne mase za žene je 22, a za muškarce 23.

Da bismo dobili koliko nam prema tjelesnoj masi treba kalorija energetskog unosa, iznos tjelesne težine pod tim brojem množi se s 25 Kcal.
Primjer - Žena težine 67 kg i visine 167 cm ima ITM 24. Njen optimalni ITM od 22 je 61 kg pa se to množi s 25 i dobije 1525 Kcal, što je iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Za tjelesnu aktivnost dodaje se od 3.5 do 10 Kcal na kg optimalne tjelesne težine, ovisno o procjeni njenog intenziteta. Dakle, ako se radi o umjerenom tjelesnom svakodnevnom naporu (spremanje, peglanje, hodanje pješice na posao) 61 kg množi se s 4 i dobije dodatnih 244 Kcal. Ukupni zbroj kalorija tijekom 24 sata može iznositi 1769 Kcal.

Ako se radi o pretiloj osobi čiji je ITM veći od 25, ne dodaju se kalorije na fizički rad, jer je potrebno pojačano fizičko naprezanje i mršavljenje.
Primjer - Muškarac težine 91 kg i visine 177 cm ima ITM 29. Njegov optimalni ITM od 23 je 72 kg pa se to pomnoži s 25 i dobije 1656 Kcal, dakle iznos potrebnih kalorija za 24 sata. Budući da ima višak od 19 kilograma, savjetuje se oduzeti 250-500 Kcal kako bi se reducirala suvišna tjelesna težina. Preporučuje se pravilna prehrana od 1300 Kcal dnevno.

Ako se radi o pothranjenoj osobi, čiji je ITM manji od 19 za žene, a 20 za muškarce, potrebno je dodati kalorije kako bi se osoba udebljala.
Primjer - Žena težine 55 kg i visine 175 cm ima ITM 18. Njezin optimalni ITM je 68 kg pa se to pomnoži s 25 i dobije 1700 Kcal za 24 sata. Kako se radi o pothranjenoj osobi, potrebno je dodati 250-500 Kcal, a na tjelesnu aktivnost još 3.5 do 10 Kcal po kilogramu tjelesne težine za pojedinu vrstu tjelesne aktivnosti. Ukupni zbroj kalorija tada iznosi 2400 Kcal dnevno.

Tri su osnovna sastojka hrane s energetskom vrijednošću:

• ugljikohidrati - energetska vrijednost 1 grama ugljikohidrata iznosi 4 Kcal (16.8 KJ)
• bjelančevine - energetska vrijednost 1 grama bjelančevina iznosi 4 Kcal (16.8 KJ)
• masnoće - energetska vrijednost 1 grama masnoća iznosi 9 Kcal (37.8 KJ)

Vitamini i minerali neophodni su za normalan rad cijelog tijela i sprječavanje bolesti, ali ne sadrže energetsku vrijednost.

Preporučljiv omjer svakodnevnog unosa iznosi:

• 10 - 15 posto bjelančevina
• 55 - 60 posto ugljikohidrata (od toga 50 - 60 posto složenih ugljikohidrata bogatih balastnim vlaknima)
• 25 - 30 posto masnoća.

Kako bi se jednostavnije snalazili u sastavljanju jelovnika, namirnice su svrstane u skupine, sukladno njihovu sastavu energetskih sastojaka (ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća). Sve namirnice prikazane su u količini od 1 jedinice.

Skupina KRUH I ZAMJENE - Ovoj skupini pripadaju sve vrste proizvoda od žitarica (kruh tjestenina), riža, gotova jela i povrće koje sadrži veću koliiinu škroa (škrobno povrće, grašak, suhi grah, kesten, soja...)

Skupina VOĆE - U ovu skupinu svrstano je svježe, sušeno i konzervirano voće bez šećera te voćni sokovi bez dodanog šećera.

Skupina MLIJEKO I ZAMJENE - U ovoj skupini je potpuno obrano mlijeko s 1 %, 0,9 % i 0,5 % mliječne masti, obrano mlijeko s 1,6 % mliječne masnoće i djelomično obrano mlijeko s 2,8 % mliječne masnoće. Tu još spadaju ostali mliječni proizvodi s različitim sadržajem mliječne masnoće (jogurt, kiselo mlijeko, acidofil, AB kultura, Bio-Aktiv s LGG-om, stepko i sl.).

Skupina POVRĆE - Ovoj skupini pripada sve povrće osim onog koje sadrži veću količinu škroba (tzv. škrobno povrće). Ono pripada skupini 'KRUH I ZAMJENE'.

Skupina MESO I ZAMJENE - U tu skupinu pripadaju sve vrste mesa i druga hrana koja sadrži bjelančevine (sir, jaja, mesne prerađevine). Prema sadržaju masnoća, ova skupina skupina podijeljena je u 4 podskupine.

Skupina MASNOĆE I ZAMJENE - Ova skupina sadrži masnoće životinjskog i biljnog podrijetla. Masnoće životinjskog podrijetla sadrže zasićene masne kiseline i kolesterol, što ima neželjeni utjecaj na stijenke krvnih žila. Biljne masnoće sadrže nezasićene masne kiseline koje imaju značajnu ulogu u sprečavaju bolesti krvnih žila.

Dnevnim rasporedom obroka i jelovnikom predviđeno je koliko jedinica iz određene skupine namirnica treba uzeti tijekom dana, a da bi se zadovoljile sve potrebe. Unutar iste skupine dopuštene su zamjene namirnica prema ukusu pojedinca.

Ujedno je vrlo važno točno odmjeriti količinu namirnice pa još donosimo prijedlog tri jelovnika različite kalorijske vrijednosti kako bi se što jasnije predočilo što predstavlja jedna jedinica namirnice:

• Dijabetički dnevni jelovnik 1300 kcal
• Dijabetički dnevni jelovnik 1700 kcal​
• Dijabetički dnevni jelovnik 2100 kcal.