Osteoporoza - dijagnostičke metode
Postojanje rizičnih čimbenika, prijelomi uz minimalnu traumu i visoka životna dob razlozi su za kontrolu mineralne gustoće kosti
Rizični čimbenici
Veći dio koštane mase odraslog čovjeka genetski je određen, a ostatak je podložan utjecajima okoline. Dobru koštanu masu najbolje je osigurati u djetinjstvu i mladosti vježbanjem i zdravim načinom prehrane, s puno hrane bogate kalcijem i uz dovoljno izlaganja suncu zbog potrebe stvaranja vitamina D.
Svim ženama u postmenopauzi i muškarcima starijima od pedesete godine života trebalo bi procijeniti rizik za osteoporozu. Što je više rizičnih čimbenika za osteoporozu, veći je rizik od osteoporotičnog prijeloma i veća potreba za ranim otkrivanjem i liječenjem bolesti. S obzirom na to da je bolest najčešće bez simptoma i do prijeloma nema upozoravajućih znakova, poznavanje rizičnih čimbenika znatno pomaže u otkrivanju bolesti. Čimbenici rizika koji pogoduju nastanku osteoporoze brojni su i prema smjernicama podijeljeni u nekoliko kategorija.
Način života uključuje prekomjerno uživanje alkohola i kave, pretjeranu mršavost (ITM <19), nedostatak vitamina D, nedovoljnu tjelesnu aktivnost ili dulju imobilizacija, ali i slab unos kalcija, često padanje, prekomjerno uzimanje soli i pušenje (aktivno i pasivno).
U genetske čimbenike spadaju ženski spol, bijela rasa, prijelomi kuka u prvih rođaka i neke genetske bolesti, od kojih je najpoznatija Osteogenesis imperfecta (pogreška stvaranja kosti).
Do slabljenje kosti dovode brojne bolesti i poremećaji: bolesti koje uzrokuju hipogonadizam i gubitak mjesečnice (npr. tumori hipofize), kasna menarha i prerana menopauza, anoreksija nervoza i amenoreja sportašica, endokrinološki poremećaji (Cushingova bolest, hipertireoza, hiperparatireoidizam, Addisonova bolest, šećerna bolest...), gastrointestinalni i hepatobilijarni poremećaji (upalne bolesti crijeva, celijakija, malapsorpcija, bolesti gušterače, crijevne premosnice...), hematološki poremećaji (leukemije i limfomi, multipli mijelom, hemofilija, monoklonske gamapatije i bolesti eritrocita), kronična bubrežna insuficijencija, transplantacija organa te reumatološke i autoimune bolesti (reumatoidni artritis, sistemski lupus, ankilozantni spondilitis). A neurološke, mišićno-koštane ili očne bolesti često uzrokuju veći rizik za pad te tako pospješuju učestalost prijeloma.
Različiti lijekovi (kortikosteroidi, citotoksični lijekovi – kemoterapija, imunosupresivi, antikonvulzivi, prekomjerna terapija hormonima štitnjače, dugotrajna primjena antikoagulansa, heparin, tamoksifen – premenopauzalno, lijekovi koji dugotrajno koče funkciju gonada, aluminij, litij) mogu biti jaki rizični čimbenici nastanka osteoporoze.
Kako posumnjati
Iako je bolest najčešće bez simptoma, postoje neki vanjski znakovi koji trebaju pobuditi sumnju. Prijelom kosti nakon manje traume, gubitak tjelesne visine i pogrbljenost gotovo su sigurni znakovi osteoporoze. Pri pojavi nagle i jake boli u području kralježnice treba posumnjati na prijelom kralješka. Postojanje rizičnih čimbenika, prijelomi uz minimalnu traumu i visoka životna dob razlozi su za kontrolu mineralne gustoće kosti.
Potvrda dijagnoze
Precizno mjerenje mineralne gustoće kosti (BMD) omogućuje uređaj koji se zove denzitometar. Pritom se mogu rabiti različiti tipovi uređaja, od onih koji se koriste malim dozama x-zračenja, do ultrazvučnih i CT uređaja. Općeprihvaćeni su uređaji koji se koriste malim dozama x-zračenja (DXA – engl. dual x-ray absorptiometry – apsorpciometrija pomoću x-zraka dviju različitih energija). DXA mjerenjem procjenjujemo koštanu masu i rizik prijeloma kosti, što je prihvaćeno kao zlatni standard u dijagnostici osteoporoze. Aparat koristi minimalnu količinu x-zračenja (< 7 mSv), što je potpuno bezopasna doza, a odgovara zračenju koje čovjek primi iz svemira tijekom 24 sata ili tijekom leta avionom u trajanju tri do šest sati. Pretraga je jednostavna, bezbolna i traje pet do 15 minuta. Koštana masa standardno se mjeri na tipičnim mjestima: u području slabinske kralježnice i kuka. Pouzdanost mjerenja u rukama dobrog stručnjaka vrlo je visoka, a nalaz se izdaje uz stručno mišljenje liječnika.
Na osnovi podataka o bolesniku i BMD mjerenja, upotreba "kalkulatora rizika" omogućuje petogodišnju i desetogodišnju procjenu rizika osteoporotičnog prijeloma. Denzitometrijski nalaz ima velik utjecaj na ukupni izračun, ali važni su i drugi parametri, poput genetskog potencijala, prethodnih prijeloma u osobnoj i obiteljskoj anamnezi i stila života, odnosno životnih navika (pušenje, tjelesna aktivnost), a uz tjelesnu težinu moguće je izračunati vlastiti rizik. Program FRAX (Fracture risk assessment tool), koji se može naći na internetskim stranicama IOF-a (www.iofbonehealth.org), stalno se nadopunjuje novim znanstvenim spoznajama i velik je napredak u procjeni rizika od osteoporotičnih prijeloma.
Dok je ultrazvučna denzitometrija dobra za epidemiološko istraživanje i probir rizične populacije, CT uređaji, iako dobri i precizni, skupi su i koriste se visokom dozom zračenja. Rendgensko snimanje kostiju nesigurna je i neprecizna metoda, no zbog jednostavnosti i pristupačnosti često je prva dijagnostička pretraga kad se posumnja na osteoporozu. Na osnovi rendgenske snimke otkrivaju se kompresivni prijelomi kralježaka i drugih kostiju, a metoda je nezamjenjiva u obradi lokomotornog sustava. Laboratorijskim pretragama procjenjujemo metaboličko stanje i potrebe kostiju, dok su dodatne pretrage korisne jer pomoću njih možemo otkriti razloge nastanka osteoporoze.
Test rizika
Ako ste zabrinuti, ispunite kratki test rizika prema Međunarodnom udruženju za osteoporozu – IOF-u.
Nasljedni rizični čimbenici
1. Je li netko od vaših roditelja doživio prijelom kosti nakon minimalne ozljede ili pada (stojeći ili s manje visine)?
2. Ima li netko od vaših roditelja "nasljednu pogrbljenost"?
Osobni rizični čimbenici
3. Imate li 40 godina ili ste stariji?
4. Jeste li imali prijelom kosti nakon minimalne ozljede ili pada u odrasloj dobi?
5. Padate li često (više od jednom u posljednjih godinu dana) ili se bojite pada zbog vlastite krhkosti?
6. Jeste li izgubili više od 3 cm na tjelesnoj visini nakon 40. godine života?
7. Imate li manjak tjelesne mase (vaš ITM* <19 kg/m2)?
8. Jeste li ikad uzimali kortikosteroidne lijekove (npr. kortizon, prednizolon...) neprekidno dulje od tri mjeseca (npr. za astmu, reumatoidni artritis ili neke upalne bolesti) ?
9. Imate li dijagnozu reumatoidnog artritisa?
10. Imate li dijagnozu hipertireoidizma ili hiperparatireoidizma?
Za žene
11. Jeste li ušli u menopauzu u dobi prije 45. godine?
12. Jeste li tijekom života imali razdoblja bez redovitih menstruacijskih ciklusa koji su trajali dulje od jedne godine
(osim trudnoće, menopauze ili operacije maternice)?
13. Jeste li odstranili jajnike prije pedesete godine života, a da niste primjenjivali hormonsko nadomjesno liječenje?
Za muškarce
14. Jeste li imali teškoća s libidom, potencijom ili smetnjama zbog niskog testosterona?
Životne navike koje se mogu mijenjati
15. Uzimate li redovito alkohol u većim količinama (više od pola litre piva ili 1,5 dcl vina ili pola dcl žestokog alkohola)?
16. Pušite li ili ste ranije pušili cigarete?
17. Vaša dnevna tjelesna aktivnost kraća je od 30 minuta (hodanje, trčanje, po vrtu, po kući...)?
18. Izbjegavate li ili ne podnosite mlijeko i mliječne proizvode, bez nadoknade suplementima kalcija?
19. Provodite li manje od 10 minuta dnevno izvan kuće bez izlaganja suncu, bez uzimanja vitamina D?
* ITM = indeks tjelesne mase (TT/TV2 – kg/m2)
Ako ste na više od jednog pitanja odgovorili potvrdno, ne znači da bolujete od osteoporoze, ali biste svakako trebali porazgovarati s liječnikom. On će prosuditi je li potrebno jednostavnom, brzom i bezbolnom metodom izmjeriti gustoću vaše koštane mase.