Žutica (ikterus)

Bolesti i stanja / Medicinski leksikon

Žutica je rezultat povišenja razine bilirubina u krvi, i to zbog prekomjerne produkcije ili nemogućnosti jetre da ga metabolizira i izluči putem žuči u crijeva

Što je žutica i zašto nastaje

Žutica (lat. icterus) je termin koji se koristi za opisivanje žućkastog obojenja kože, bjeloočnica i ostalih sluznica. Nastaje zbog povišenja razine bilirubina (glavnog produkta raspada eritrocita, crvenih krvnih stanica) u krvi.

Bilirubin je kemijski spoj koji u tijelu nastaje razgradnjom molekule hema, zelenkastožućkastog pigmenta koji je sastavni dio molekule hemoglobina. Hemoglobin je jedan od najvažnijih spojeva u eritrocitima, odgovoran za prijenos kisika iz plućnih alveola u periferna tkiva.

Bilirubin putem krvi stiže u jetra gdje se metabolizira i na njega se vežu različite tvari što rezultira sintezom konjugiranog bilirubina koji postaje vodotopljiv te se izlučuje putem žuči u dvanaesnik i stolici daje smećkastu boju.

U slučaju povišenja njegove razine u krvi dolazi do “prelijevanja” i taloženja u tkiva, što rezultira njihovim obojenjem koje izvana prepoznajemo kao žuticu, čiji intenzitet ovisi o razini bilirubina u krvi.

Uzrok povišenja razine bilirubina u krvi može biti ili prekomjerna produkcija ili nemogućnost jetre da ga metabolizira i izluči iz tijela.

Žutica se može se javiti u bilo kojoj životnoj dobi i predstavlja simptom neke bolesti ili poremećaja.

Podjela žutice

S obzirom na razlog pojave žutice, razlikujemo tri glavna tipa:

  • hemolitička žutica - posljedica hemolize, odnosno raspada crvenih krvnih stanica, što dovodi do porasta razine bilirubina
  • hepatocelularna žutica - posljedica bolesti jetre ili ozljede
  • opstruktivna žutica - posljedica začepljenja žučnih vodova, što sprječava odvod bilirubina iz jetre.

Bolesti i stanja koja mogu dovesti do pojave žutice

U podlozi razvoja žutice mogu biti sljedeće bolesti i stanja:
  • veliki hematomi (modrice) - zbog raspada većeg broja eritrocita    
  • hemolitička anemija - zbog razgradnje velike količine eritrocita
  • akutna upala jetre (virusni hepatitis A, B, C, E i D, virus Epstein-Barr - infektvna mononukleoza)- može umanjiti sposobnost jetre da konjugira i izlučuje bilirubin
  • alkoholno oštećenje
  • ciroza jetre; kronična hepatopatija
  • holestaza - prekid protoka žuči iz jetre do dvanaesnika, zbog čega žuč ostaje u jetri, a s njom i konjugirani bilirubin
  • Gilbertov sindrom - nasljedni poremećaj metabolizma bilirubina zbog smanjene aktivnosti enzima glukuronoziltransferaze u jetri, zbog čega se sporije prerađuje (konjugira) bilirubin i još neke molekule. Vodeći simptom je žutica zbog povišene koncentracije nekonjugiranog bilirubina u krvi. Gilbertov sindrom nije bolest i ne zahtijeva liječenje, a zahvaća od pet do 10 posto populacije.
  • autoimuni poremećaji
  • lijekovi - uključujući acetaminofen, penicilin, oralne kontraceptive, klorpromazin, estrogene i anabolne steroide
  • žučni kamenci
  • upala ili oticanje žučnog mjehura (holecistitis)
  • upala i opstrukcija žučnih vodova
  • karcinom žučnog mjehura
  • karcinom gušterače
  • novorođenačka žutica, fiziološka
  • novorođenačka žutica, teška hemolitička
  • žutica u trudnoći
  • rijetka stanja
    • Crigler-Najjarov sindrom - nasljedno stanje u kojem postoji defekt specifičnog enzima za preradu bilirubina
    • Dubin-Johnsonov sindrom - nasljedni oblik kronične žutice zbog nemogućnosti izlučivanja konjugiranog bilirubina iz jetre
    • pseudožutica - bezopasan oblik žutice kao posljedica viška beta-karotena zbog konzumiranja velikih količina mrkve, bundeve ili dinje.

Od ostalih bolesti i stanja navodimo:

  • dekompenzacija srca (zastojna jetra, zastojna žutica)
  • ehinokokoza
  • hemokromatoza
  • hepatalna (jetrena) amebijaza
  • jetrene metastaze
  • jetreni apsces
  • kongenitalna atrezija žučnih putova (nasljedno neprohodni žučni putovi)
  • leptospiroza
  • malarija (hemoglobinurična groznica)
  • maligni limfogranulom ili Morbus Hodgkin (jetrena lokalizacija)
  • teške opekline (2. do 3. stupanj)
  • toksični hepatitis
  • transfuzijska reakcija
  • tuberkuloza
  • uremija; bubrežna insuficijencija
  • žuta groznica.

Novorođenačka žutica

Žutica novorođenčadi je žućkasto obojenje bebine kože i bjeloočnica koje se relativno često javlja zbog visoke razine bilirubina uslijed veće proizvodnje i brže razgradnje crvenih krvnih stanica u prvih nekoliko dana života te nezrelosti jetre koja ga ne može dovoljno brzo metabolizirati. Može se javiti unutar dva do četiri dana nakon rođenja i smatra se fiziološkom pojavom koja prolazi sama od sebe u roku od dva do tri tjedna. Ako traje dulje od tri tjedna može ukazivati na neku bolest ili poremećaj.
 



Najjednostavniji način kako provjeriti ima li beba žuticu je da se nježno pritisne djetetovo čelo ili nos - ako na mjestu pritiska koža izgleda žuto vjerojatno je da beba ima blagu žuticu. Ako beba nema žuticu, boja kože na mjestu pritiska trebala bi na trenutak izgledati svjetlija od normalne boje kože.

Sva novorođenčad se obavezno pregledava na eventualno postojanje žutice dok su još u rodilištu. Preporuka je da se pregled ponovi nekoliko dana nakon otpusta s obzirom da razina bilirubina doseže vrhunac između trećeg i sedmog dana po rođenju.
 

Bebe s najvećim rizikom za razvoj novorođenačke žutice su:

  • nedonoščad (bebe rođene prije isteka 37. tjedna trudnoće)
  • bebe koje ne dobivaju dovoljno majčinog mlijeka bilo zbog poteškoća u dojenju ili zato što majčinog mlijeka još nema u dovoljnoj količini. Dehidracija, odnosno niski kalorijski unos mogu pridonijeti pojavi žutice. Međutim, zbog prednosti dojenja, stručnjaci i dalje preporučuju dojenje, s tim da je važno osigurati da beba jede dovoljno i da je dovoljno hidrirana.
  • bebe čija krvna grupa, odnosno Rh faktor nije kompatibilan s majčinim. U ovom slučaju beba može razviti antitijela koja onda uništavaju njihova crvena krvna zrnca, a to uzrokuje nagli porast razine bilirubina.


Ostali uzroci žutice novorođenčadi su: izražene modrice kao posljedica poroda, unutarnje krvarenje, problemi s jetrom, infekcija, nasljedni poremećaj nedostatka određenog enzima, abnormalnost eritrocita itd.

U slučaju da je žutica jako izražena, odnosno ako je razina bilirubina visoka, povećava se rizik prelaska bilirubina u mozak, što može dovesti do pojave gluhoće, cerebralne paralize ili drugih oblika oštećenja mozga.

Liječniku se svakako treba obratiti ako se primijeti neki od sljedećih simptoma:

  • žutica se širi ili postaje intenzivnija
  • beba ima temperaturu višu od 38 °C
  • žućkasto obojenje kože se produbljuje
  • beba slabo sisa i ne dobiva na težini, izgleda bezvoljno ili se teško budi i vriskavo plače.

Žutica u trudnoći

Najčešći uzrok žutice u trudnoći je infekcija ili virusni hepatitis.

Postoje i neka specifična stanja koja povećavaju rizik od pojave žutice u trudnoći.

Kolestaza u trudnoći - zastoj žuči u jetri i “prelijevanje” žučnih soli u cirkulaciju, uglavnom u trećem tromjesečju trudnoće. Trudnica se obično žali na svrbež kože cijelog tijela, a posebno dlanova i tabana. S tim povezano oštećenje jetrenih stanica dovodi do povećanja razine jetrenih enzima (transaminaza) i bilirubina u krvi.  

Preeklampsija i HELLP sindrom (stanje koje karakterizira smanjenje broja trombocita, hemolitička anemija i disfunkcija jetre) - stanja koja su povezana s visokim krvnim tlakom i suviškom proteina u mokraći. Kod nekih trudnica to može uzrokovati oštećenje jetre i povišenje jetrenih enzima sa žuticom.

Prekomjerno povraćanje u trudnoći (hyperemesis gravidarum) - prvenstveno se događa u prvom tromjesečju. Može biti povezano s disfunkcijom jetre i blagom žuticom.

Akutna masna jetra u trudnoći - vrlo rijetka komplikacija trudnoće nepoznatog uzroka, uočena pred kraj trećeg tromjesečja i povezana s jakim povraćanjem, groznicom, bolovima u trbuhu i brzo nastalim oštećenjem jetre.

Simptomi žutice i prateći simptomi

Uobičajeni simptomi žutice uključuju žućkastu nijansu kože i bjeloočnica, svrbež kože, blijedu stolicu i tamnu mokraću.

Ako se u podlozi pojave žutice nalazi infekcija, žutica je obično kratkoktrajna i može biti praćena groznicom, zimicom, bolovima u trbuhu, simptomima sličnim gripi, promjenom boje kože, mokraćom tamne boje i/ili blijedom stolicom (boje gline)

Ako žuticu ne uzrokuje infekcija, prateći simptomi mogu biti umor, gubitak težine ili svrbež kože (pruritus). Ako je žutica uzrokovana karcinomom gušterače ili dijela žučnog sustava, najčešći simptom je bol u trbuhu.

Dijagnostika žutice

Dijagnostički postupak kreće od dobro uzete anamneze i kliničkog pregleda kože (modrice, angiomi, crvenilo dlanova i vrhova prstiju...), vidljivih sluznica (bjeloočnice) i trbuha (palpacija - veličina, osjetljivost, bolnost), temeljem čega se u diferencijalno-dijagnostičkom smislu postavlja sumnja na moguće bolesti ili poremećaje koji su rezultirali pojavom žutice.

Potom slijede ciljane pretrage rezultati kojih bi trebali potvrditi konačnu dijagnozu:

Liječenje žutice

Terapijski pristup ovisi o bolesti ili poremećaju koji je u podlozi nastanka žutice kao simptoma, tj. liječenje žutice usmjereno je na njezin uzrok.

Na primjer, ako je žutica posljedica hemolitičke anemije, onda je liječenje usmjereno na povećanje količine željeza u krvi ili uzimanjem dodataka željeza ili konzumiranjem hrane bogate željezom; u slučaju da postoji opstrukcija žučnih vodova, pristupa se odstranjenju opstrukcije kirurškim putem, a ako je u pitanju neki lijek, onda to uključuje promjenu na novi, alternativni lijek.

Datum objave članka: 27. 8. 2021.
izdvojeni proizvodi