Loš zadah - odraz vašeg zdravlja

Bolesti i stanja / Opća medicina Ozren Podnar prof.

Nema dvojbe da je postojao i puno prije te da je u prošlosti bio i rasprostranjeniji, s obzirom na nedostatak higijenskih sredstava i nižu svijest o održavanju usne šupljine

Loš zadah škodi svim oblicima međuljudske interakcije. Izraz "licem u lice" poprima posve drukčije značenje ako netko od sudionika ima neugodan zadah, zvan još i halitoza. Mnogi "vlasnici" neugodna zadaha nisu ga svjesni, ili samo osjećaju neugodan okus u ustima, ne povezujući ga s mirisom koji izbija iz njih. Nositelju "miomirisa" možda će netko blizak otvoreno prigovoriti, no vjerojatnije je da će se od njega diskretno odmicati ili nerado se družiti s njime. Stoga, ne dopustite da vas loš miris obilježi u tuđim očima, preciznije nosnicama.

Smetnja stara koliko i ljudski rod

Izraz halitoza složenica je od latinskog halitus (dah) i grčkog sufiksa -oza ili -osis, koji se često koristi u opisivanju bolesti (npr. ciroza, parodontoza...).

U različitim stupnjevima intenziteta pogađa četvrtinu populacije. No, ipak nije posrijedi moderan poremećaj, jer se loš zadah spominje u povijesnim zapisima starima 3600 godina. Nema dvojbe da je postojao i puno prije, te da je u prošlosti bio i rasprostranjeniji, s obzirom na nedostatak higijenskih sredstava i nižu svijest o održavanju usne šupljine.

Mnoge životinje također imaju neugodan zadah, i to neusporedivo neugodniji od ljudskoga, a na prvom su mjestu neslavne ljestvice gušteri, prije svih komodski varan. Njegova su usta prepuna smrtonosnih bakterija, koje mu služe kao oružje. Dovoljno je da ugrize plijen, i on nakon nekoliko sati ugiba.

Nekoliko potencijalnih uzroka

Brojni su mogući uzroci neugodna mirisa, a neki mogu biti prisutni istodobno.

Loša higijena usne šupljine na prvome je mjestu. Kod onih koji nakon jela temeljito ne očiste zube četkicom i zubnim koncem, u ustima zaostaju komadići hrane, koji se pod utjecajem bakterija, sveprisutnih u usnoj šupljini, raspadaju i ispuštaju neugodan miris. Bakterije se u velikom broju množe i na jeziku, što je vidljivo čak i prostim okom u formi bjeličastih naslaga.

Neke namirnice pridonose lošem zadahu, primjerice luk i češnjak, jaki začini, neke vrste sira, riba i napitci s visokim stupnjem kiselosti, poput kave. Jedan od razloga može biti i otežana probava neke hrane, uz posljedično podrigivanje, s kojim kroz usta izlaze i molekule neugodna mirisa. Kako nakon procesa probave hranjive supstancije iz hrane ulaze u krvotok, pa tako i u pluća, mogu utjecati na kvalitetu zraka koji izdišemo. Srećom, zadah uzrokovan namirnicama samo je privremen i možemo ga spriječiti odgovarajućim promjenama u prehrani.

Prehrana ne smije oskudijevati ugljikohidratima, koliko god silno željeli smršavjeti. Pomodne dijete, poput Atkinsonove i drugih, koje predlažu smanjivanje ili izbacivanje ugljikohidrata iz prehrane, itekako su štetne, a jedna od tegoba koju povremeno izazivaju je i loš zadah. U nedostatku ugljikohidrata naše tijelo sagorijeva masnoće da bi pribavilo energiju, pri čemu se stvaraju ketoni koji nepovoljno utječu na dah, dajući mu kiselkast miris koji podsjeća na smjesu voća i octa.

Loš zadah može biti uzrokovan smanjenim priljevom sline i posljedično suhim ustima. Uloga slina je vrlo važna u probavnom procesu, jer osim što omekšava hranu i započinje proces probave, omogućava i otjecanje zaostalih čestica hrane iz usta. Do problema suhoće usta može doći zbog učestala disanja kroz usta, nepravilna rada žlijezda slinovnica ili uzimanja nekih lijekova. Disanje kroz usta jedan je od uzroka zloglasnog "jutarnjeg zadaha", koji nastaje kao kombinacija manjka sline i nakupljanja bakterija u usnoj šupljini.

Uz to što uzrokuje neugodan zadah, pušenje i žvakanje duhana daju zubima žućkastu boju, nadražuju desni i pospješuju propadanje zuba. Daljnji su potencijalni uzroci halitoze bolesti desni (npr. parodontoza), upale dišnog sustava (poput faringitisa, laringitisa ili bronhitisa), bolesti jetre i bubrega, bolesti probavnog sustava (gastroezofagealni refluks, netolerancija na laktozu...), itd.

Osobe koje nose umjetne zube ili aparate za ispravljanje zuba izloženije su razvoju halitoze jer se između proteze i zubi ili desni lakše nakupljaju ostaci hrane. Uz to, proteze koje ne pristaju idealno katkad nadražuju desni i uzrokuju infekcije, koje također pridonose lošem zadahu.

Oralna higijena prije svega

Iako terapija halitoze ovisi o njezinu uzroku, u najvećem broju slučajeva presudna je ipak oralna higijena. Za održavanje čistih usta i ugodna daha potrebno je nakon svakog obroka prati i četkati zube i zubno meso, poklanjajući posebnu pozornost zubnim međuprostorima. Nakon pranja zuba poželjno je odstraniti eventualne ostatke zubnim koncem. Ipak, nije sve ni u zubima, nego je potrebno redovito čistiti i jezik kako bi se uklonile bakterijske naslage.

Tko trpi od kronične halitoze, treba za početak nekoliko dana uzastopce intenzivno čistiti jezik. Za to može poslužiti i poleđina četkice za zube, ponajprije one koja ima nazubljenu površinu, dizajniranu upravo za tu namjenu. Prije pranja jezik treba ovlažiti i premazati pastom za zube, a potom ga nekoliko minuta čistiti od vrha prema korijenu, naravno pazeći pritom da se ne izazove refleks povraćanja. Nemate li četkicu s nazubljenom poleđinom, možete upotrijebiti i žličicu.

Idući je strateški potez posjet liječniku dentalne medicine, koji će pregledati zube i desni, očistiti zube od kamenca, izliječiti karijes i provjeriti u kakvom su stanju krunice i proteze, ako ih imate.

Pravilna i redovita higijena usne šupljine i zubarska intervencija u većini slučajeva će eliminirati loš zadah. No, ako se ispostavi da simptomi halitoze ustraju unatoč primjerenoj oralnoj higijeni, zubarskoj intervenciji, prehrambenim promjenama te odricanju od upotrebe duhana i alkohola, onda je velika mogućnost da se problem krije negdje drugdje
- možda u nosnoj šupljini, sinusima ili unutarnjim organima. Primjerice, ako su neposredan uzrok zadaha suha usta, ishodište suhoće može biti kronična upala nosa i/ili sinusa različita podrijetla, kao i problemi sa žlijezdama slinovnicama. U svakom slučaju, potrebno je obaviti daljnje pretrage i pokušati pronaći pravi uzrok problema.

Što još može pomoći...

Žvakaće gume pomažu u održavanju sluznice usne šupljine vlažnom, a najbolje su one zaslađene ksilitolom, jer čine mnogo više od privremenog osvježavanja daha. Naime, ksilitol je prirodni šećerni alkohol koji se diljem svijeta koristi kao niskokalorično sladilo, a dokazano djeluje zaštitno na zube i ubija bakterije odgovorne za nastajanje neugodna zadaha. Žvakaće gume sa ksilitolom različitih okusa i raznih proizvođača dostupne su i u hrvatskim ljekarnama i trgovinama.

Vodice za usta s propolisom, kaduljom, metvicom i mentolom ili heksetidinom također djeluju antibakterijski i osvježavaju dah. Sadrže li alkohol, isušit će usta pa budite oprezni.

Tvorničku vodicu za usta možete nadomjestiti nečim kvalitetnijim i lišenim neželjenih popratnih učinaka: prirodnom, nezašećerenom limunadom! Iscijedite pola limuna u dva decilitra vode i grgljajte svaki gutljaj pola minute prije nego što ga progutate (ili ispljunete, ako baš ne volite limunadu). Taj postupak provodite koliko god puta dnevno želite, a svakako prije spavanja. Čini se da limun, uza sve povoljne učinke, djeluje i antibakterijski na floru u usnoj šupljini. Ako niste ljubitelj čiste limunade, napravite zeleni čaj ili čaj od metvice i u njega iscijedite puno limuna. Polako ga ispijajte, no prije gutanja svaki gutljaj grgljajte najmanje pola minute.

Usta možete ispirati i tekućinom u koju je umiješana kuhinjska soda bikarbona ili vodikov peroksid, samo što tu smjesu na kraju nećete progutati.

Uspješnima su se u borbi protiv neugodna zadaha pokazale i neke namirnice, poput jabuke, mrkve, peršina, avokada i guave.

Datum objave članka: 1. 12. 2016.