S crnom kavom umjereno
Prekomjernim pijenjem crne kave može se razviti kofeinizam koji se ispoljava neuropsihijatrijskim, srčanožilnim i probavnim smetnjama
Pijenje napitaka pripravljenih od crne kave, jednu ili nekoliko šalica na dan, svakodnevna je navika i u našim prostorima. Katkad to iznosi više pa i mnogo šalica kave na dan! Kava kao napitak u našem se dijelu svijeta koristi od 16. stoljeća, a nakon sredine 20. stoljeća njezina je svakodnevna potrošnja bitno porasla: u promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju u nas je po stanovniku godišnje porasla čak 60 puta. Za poredbu veličine potrošnje mogu poslužiti podaci prema kojima čak polovica svjetske proizvodnje kave završava na američkom tržištu, od čega se u kućanstvima troši oko 98 posto ili 8 kg kave po stanovniku godišnje!
Kofein - najzastupljeniji alkaloid
U ekstraktu crne kave najviše ima kofeina, koji se ubraja među biljne alkaloide-metilksantine, kao i teofilina i teobromina. No, valja kazati da teofilina i teobromina više ima u čajevima nego u napitku od crne kave. Najviše kofeina ima u ekstraktu kave (Coffea arabica), Coca-Coli (taj podatak nije previše poznat onima koji piju taj napitak, napose velike količine!), nekim čajevima i kakau.
Jedna šalica crne kave sadrži približno 100 - 150 mg kofeina, što je obično dovoljna dnevna doza, koju ponekad nazivamo "terapijskom". O znatnom unosu napitaka s crnom kavom govorimo onda kada količina kofeina iznosi više od 250 mg na dan. Kad se napitak crne kave u organizam unese pijenjem, brže ulazi u krvotok nego kad bi se ta količina primijenila, primjerice, injekcijom u debelo meso, uz uvjet da je pripravljena za taj način primjene (sterilna otopina). Najviši učinak kofeina postiže se od 30 do 60 minuta nakon pijenja, a traje prosječno tri i pol sata. Kofein iz probavnog sustava dospijeva krvnom cirkulacijom u jetru, gdje podliježe mijeni (metabolizmu).
Nešto više o učincima
Učinak je kofeina na organizam mnogostruk. Dovodi do oslobađanja hormona srži nadbubrežne žlijezde, djeluje na različite dijelove stanica u tijelu, povećava potrošnju kisika u stanicama, povisuje mijenu tvari (bazalni metabolizam) za oko 10 posto, koncentraciju šećera (glukoze) u krvi, ali i ubrzava njegovu potrošnju, povećava brzinu rada srca i snagu crpne funkcije srca u zdravih osoba (osobe s bolestima srca, oprez, napose s poremetnjama ritma srca!), povisuje količinu izlučene mokraće.
Masnoće u krvi - Pijenje pića sa sadržajem kofeina u umjerenoj količini može dovesti do povećanja koncentracije masnoća u krvi, kako onih koje štite od ateroskleroze (tzv. lipoproteini visoke gustoće), tako i onih koje je ubrzavaju (lipoproteini niske gustoće i vrlo niske gustoće). Ako je dnevna količina crne kave četiri i više šalica, osobito ako kava nije filtrirana (kao takva sadrži jedan sastojak masnoća i dva uljna sastojka), također može djelovati tako da ubrzava aterosklerozu. Za razliku od crne kave, napitci od čaja ne sadrže navedene sastojke, nego upravo suprotno, sadrže tvari koje djeluju protiv ateroskleroze, antioksidansne flavonoide.
Središnji živčani sustav - Najvažniji su učinci u središnjem živčanom sustavu (zbog čega se uglavnom kava i pije), koji se mogu svrstati u nekoliko skupina. Smanjuje se osjećaj umora, ali mogu nastati nemir udova, preosjetljivost, suha usta. Česta je nesanica, koja je u više od 50 posto osoba praćena glavoboljom kao direktnom posljedicom uzimanja pića s kofeinom. Osim drhtanja ruku i nogu, mogu se pojaviti bolovi u mišićima nekih dijelova tijela. U osoba koje piju velike količine napitaka s crnom kavom može se javiti duševna depresija. U onih koje naglo prestanu piti napitke s crnom kavom, mogu se, pak, pojaviti preosjetljivost, nervoza, uznemirenost, mučnina, pospanost, uz navedenu glavobolju.
Osobito je zanimljiv fenomen tzv. vikend glavobolje, i to u osoba koje tijekom tjedna piju veće količine napitaka od crne kave. To se vjerojatno događa kako zbog neuzimanja napitaka od crne kave, tako i zbog popuštanja tonusa živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje (vegetativni sustav) i u osoba sklonih migrenoznim glavoboljama. Iako se djelovanjem kofeina šire krvne žila tijela, podraživanjem centra u živčanom sustavu - produženoj moždini, kao i putem živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje, može nastati suprotna reakcija - sužavanje krvnih žila mozga, čiji rezultat može biti razvoj intenzivne glavobolje.
Srčanožilni sustav - Učinci napitaka s kofeinom na srce i krvožilje odražavaju se u osnaživanju rada srca (pozitivni inotropni učinak), širenju vjenačnih (koronarnih) krvnih žila koje opstrbljuju krvlju srčani mišić i već spomenutom sužavanja moždanog krvožilja. Zbog tih razloga, u osoba koje ne piju redovito napitke od crne kave, sustavni krvni tlak se može povisiti, no to se može dogoditi i u onih koji ta pića piju redovito. Potom se za kratko vrijeme događa navikavanje (tolerancija), zbog čega se vrijednosti krvnog tlaka vraćaju na početne, one prije uzimanja tih pića. Pijenjem napitaka s kofeinom može se ubrzati učestalost srčanih otkucaja, ali se mogu dogoditi i promjene ritma rada srca, kao i preuranjeni otkucaji srca.
Probavni sustav - U probavnom sustavu dolazi do pojačana lučenja želučanog soka, u kojem osim solne kiseline ima i niz drugih sastojaka. To može dovesti do pogoršanja postojećih želučanih tegoba u osoba koje boluju od smetnji stvaranja prekomjernoga želučanog soka, napose u onih koji boluju od vrijeda želuca ili dvanaesnika. Može doći i do smanjenja napetosti donjeg dijela jednjaka, što za posljedicu može imati vraćanje želučanih sokova iz želuca u jednjak, s razvojem upale sluznice jednjaka. Zbog pojačana lučenja onoga što se luči u tanko crijevo, može nastati proljev.
Kofeinizam - Može nastati prekomjernim pijenjem napitaka s crnom kavom, a ispoljava se neuropsihijatrijskim znakovima, simptomima srca i krvožilja te probavnog sustava. Glavni znakovi su lupanje srca, glavobolja, uznemirenost, a ponekad se čak mogu razviti delirantno stanje, bolovi u trbuhu i proljev. Pijenje osam do deset šalica na dan, tj. oko 1 g kofeina na dan, osim navedenim promjenama, može rezultirati i psihičkim teškoćama. Jedna visoka doza kofeina od oko 10 grama može dovesti do epileptičnog napadaja (tipa grand-mal), kao i do zastoja rada srca zbog podrhtavanja klijetki (!). U svjetlu ovih podataka, važno je pripomenuti da u nekim dijelovima svijeta postoje tablete za snižavanje prekomjerne tjelesne težine koje u sebi sadrže i kofein, čija uporaba može dovesti do simptoma kofeinizma, čak i sa smrtnim ishodom.
Moguća i teža otrovanja
Liječenje težih otrovanja s kofeinom provodi se u zdravstvenoj ustanovi, a najteža stanja otrovanja nerijetko treba liječiti u sklopu internističkih odjela, tj. u specijaliziranim jedinicama intenzivne skrbi, gdje su obučene ekipe za žurne intervencije i gdje su nazočna sva suvremena terapijska sredstva i pomagala, sve do primjene aparatura za odstranjenje kofeina iz organizma (pomoću aparata za primjenu izvantjelesnih postupaka), tamo gdje za to postoji indikacija.
Stoga, kako se navedeno ne bi dogodilo, umjerenost u uzimanju napitaka s kofeinom imperativ je svakodnevice.