Bijela zima zube ima

Dok je djeci i mladima zima godišnje doba koje s veseljem iščekuju zbog zimskih radosti, sanjkanja i skijanja, ali i blagdana i veselih školskih praznika, igre i odmora, nama odraslima, osobito onima zrele i starije kronološke dobi, zima je godišnje doba pojačane brige i strepnje za zdravlje, za koje se valja posebno fizički i psihički pripremiti da bismo njezine nepovoljne klimatske utjecaje i neugodnosti koje donosi što manje fizički i psihički osjetili.

Među najčešćim zimskim boljkama svakako su veće ili manje epidemije bolesti dišnog sustava, pojačan je rizik od srčanog i moždanog udara te lomova kostiju na skliskim ulicama, zaleđenim stazama i parkiralištima. Veća je učestalost sezonskih akutnih respiratornih infekcija (od obične prehlade, gripe, sinuitisa i bronhitisa do mogućih komplikacija poput upale uha i pluća) i pogoršanja postojećih bolesti poput atopijskog dermatitisa, astme, kroničnog bronhitisa, autoimunih kožnih bolesti, reumatskih bolesti, herpesne groznice i herpes zostera, osobito u starijih i imunološki manje otpornih osoba.

Zimi su također učestalije i upale urogenitalnog sustava (upala prostate, jajnika, mokraćnog mjehura i bubrega), u oba spola, uzrokovane nazebom zbog preslabog odijevanja.

Međutim, ovim nabrajanjem zdravstvenim neprilikama nije kraj jer zimi mnoge od nas zaskoči predobro nam poznat predblagdanski i blagdanski stres, a nakon blagdana, obično nas sustigne i postblagdanska depresija i tzv. zimski blues, na koji se valja pripremiti i protiv kojeg se valja boriti u najžešćim zimskim mjesecima, kada vrlo često sunce vidimo samo nakratko i tek kroz maglu i oblake.

Tu je i hladnoća, dobro poznata svima koji svakodnevno idu na posao javnim prijevozom i na minus 10 čekaju tramvaj ili autobus, kojeg često nema u naznačeno prometno vrijeme, kao i onima koji svakodnevno marljivo stružu led s automobilskih stakala. No, svima njima jasno je da je za zdravlje važno i korisno slojevito se odjenuti u odjeću koja čuva toplinu, zamotati se u toplu maramu ili šal, staviti kapu i rukavice te obuti tople čizme, buce ili gležnjače. Jer, znaju oni onu narodnu da "zima bijele zube ima, a čizma i kapa glavu čuvaju".

Hladni zimski vjetrovi i vlažan zrak nemilice nas šibaju, osobito svaki centimetar nezaštićene kože, koja je tijekom zime često suha, ispucana, crvena, perutava i svrbi, čemu pridonosi i suh zrak u zatvorenim prostorima. Što hladnoća znači za ruke i stopala, osobito znaju osobe koje pate od Raynaudova sindroma, odnosno preosjetljivosti na hladnoću, koja se većinom manifestira na prstima ruku, ali i nogu.

Ne zaboravimo da je i kosa suha i bez sjaja, da ne spominjemo naelektriziranost zbog nošenja kape.

Razlog veće pojavnosti navedenih bolesti razumljiv je ako znamo da nam upravo tijekom hladnih zimskih mjeseci, od studenoga do ožujka, koji obiluju snijegom, ledenim vjetrovima i kišom, zbog nepovoljnih klimatskih prilika i duljeg boravka u zatvorenim prostorima slabi opća otpornost, ali i nespecifična otpornost kože i sluznica na brojne sezonske viruse i bakterije, kao i na sezonske alergene. Hladnoća, nažalost, ne smeta većini uzročnika, no itekako pogoduje pojavi i širenju zaraznih bolesti u sprezi sa smanjenjem općeg i nespecifičnog imuniteta, koji u mnogih ljudi pokazuje svoj sezonski karakter.

Većoj učestalosti infekcija općenito pridonosi i zubato zimsko sunce, koje nema dovoljnu količinu za mikrobe ubojitih UV zraka

Znanstvenici smatraju kako je jedan od razloga češćeg pada imuniteta u općoj populaciji tijekom zime postojanje dnevnih oscilacija temperature na koje se organizam prilagođava pojačanom potrošnjom energije, zbog čega lakše dolazi do deficita tvari važnih za očuvanje snage srčano-žilnog sustava i same krvi. Upravo zimi, kad jedemo manje svježeg povrća i voća, potrebno nam je više energije, željeza, cinka, vitamina B skupine te C i D vitamina za obrambene procese kojima se štitimo od uzročnika bolesti, alergena i drugih uljeza. Jedan od razloga pada imuniteta je i slabokrvnost te nedostatak sunca koje pomaže u sintezi vitamina D.

Pojačanoj osjetljivosti na respiratorne bolesti pridonosi disanje na usta, umjesto kroz nos, jer se zimi, osobito na hladnom zraku, sluznica znatno brže hladi, tijelo prije gubi tekućinu i postaje podložnije infekcijama. Osim toga, zrak koji ne prolazi kroz nos, stiže u dišne putove hladan, neovlažen i nepročišćen od raznih primjesa, što nepovoljno djeluje na sluznicu i pojačava njezinu osjetljivost na mikroorganizme. Štetni učinci pušenja dodatno kompliciraju situaciju kod aktivnih, ali i pasivnih pušača, kod kojih se zbog toga povećava rizik obolijevanja.

Većoj učestalosti infekcija općenito pridonosi i zubato zimsko sunce, koje nema dovoljnu količinu za mikrobe ubojitih UV zraka, zbog čega su oni zimi otporniji i dulje preživljavaju u zraku. Tu je i vjetar koji dodatno utječe na gubitak tjelesne topline, dok boravak u zatvorenom prostoru pogoduje lakšem prijenosu uzročnika bolesti.

https://www.vasezdravlje.com/hrana-i-zdravlje/brusnicaVitamini, minerali, omege

Za pojačanu njegu kose, kože, ali i tijela u cjelini, zimi je poželjna primjena bogatijih hranjivih krema, losiona, ulja i kupki, kao i raznolika prehrana obogaćena vitaminima i mineralima, ali i dodacima prehrani poput multivitaminskih pripravaka i onih bogatih nezasićenim omega masnim kiselinama, koje će blagotvorno djelovati na očuvanje zdravlja kože, kose, noktiju, zglobova i mišića te spriječiti nastanak slabokrvnosti i slabljenje imuniteta, što se zimi češće događa zbog dodatnoga gubitka energije na očuvanje temperature tijela koja se za hladna vremena pojačano gubi.

Tekućina je zakon i zimi

Suh i topao zrak u (pre)grijanim prostorima iz nas neprimjetno "isisava" vodu te zaboravljamo da je potrebno uzimati dovoljno tekućine u formi čaja, prirodnih voćnih napitaka i obične, ali ne prehladne vode, i to ne samo kad nas muče različite respiratorne tegobe, nego i preventivno kako bismo dovoljno hidrirali tijelo, a posebno kosu i kožu. Upravo je nedostatak tekućine uzrok pojačanoj suhoći kože, koja je mlitava i više se nabire, dok je koža vlasišta sklonija iritaciji, a kosa beživotna.

Jedan od razloga dehidracije tijekom zime, kažu stručnjaci, je i pojačano uživanje u većim količinama toplih napitaka (čaj, kava, vruća čokolada, kuhano vino, punč) koji zbog diuretskih sastojaka (pojačavaju izlučivanje mokraće) dodatno isplavljuju tekućinu iz organizma. Stoga je poželjno pripaziti na količinu kave ili jakog čaja koju konzumiramo te ih, po mogućnosti, zamijeniti blagim voćnim čajem (brusnica, menta, bazga, kamilica), prirodnim sokovima ili limunadom bez šećera, što je mnogo bolji izbor za nadoknadu tekućine, a u kombinaciji s vitaminom C i dodatni adut u borbi sa zimskim virusima.

Krepkija hrana

Zimi je poželjna jača, ali ne premasna hrana, nego lagana poput povrća na lešo (blitve, špinata), pilećih i goveđih bistrih i krem-juha, ali i kiselog kupusa, zobene kaše, graha, kuhanog krumpira, finog nemasnog mesa, jaja i ribe. Ne zaboravite ni ukusne salate, koje valja začiniti maslinovim ili bučinim uljem, kao ni voće, osobito banane, bogate brojnim zdravim sastojcima poput aminokiseline triptofana važne za sintezu hormona sreće (serotonina), kojeg nam zimi uvijek više nedostaje, osobito zbog malog broja sunčanih dana i sivog neba obogaćenog smogom. Banana je također bogata B vitaminima, željezom i kalijem (važnim za regulaciju srčanog tlaka i zdravlje srca i mišića), antacidima i vlaknima (korisnim za probavne organe), a ujedno je i odličan izvor za brzu nadoknadu energije. Osim bananom, što češće se počastite šipkom, mandarinom, narančom, limunom, ananasom i drugim, npr. šumskim voćem, koje obiluje flavonoidima i željezom, važnim za prevenciju slabokrvnosti. Jedite dnevno barem dva obroka voća i povrća te šačicu oraha, badema, lješnjaka i slično. Ako ne volite voće, barem uzmite neki multivitaminski "doping" pripravak koji sadrži potrebne vitamine i minerale.

Priuštite si dovoljno odmora i sna

Osim krepke juhe i fine zdrave hrane, ništa nas ne osvježava tako kao dobar san i odmor. Spavajte dovoljno dugo, u zamračenoj i blago ugrijanoj prostoriji (izbacite televizor i mobitel iz spavaće sobe).

Toplo-hladno tuširanje

Jedan od vrlo primjenjivih i jeftinih načina jačanja opće otpornosti zimi je naizmjenično tuširanje toplom (tri minute) i hladnom vodom (20 sekundi) u tri do četiri ciklusa, naravno, ako ste dovoljno hrabri za tu vrstu tuširanja. Na tu zdravu naviku dobro je priviknuti i djecu, jednako kao i na pranje zubi i brisanje nosa rupčićem, a ne rukavom.

Krećite se i/ili vježbajte

Iako većina nas zimu voli promatrati kroz prozor, pored tople peći, uz dobru knjigu, glazbu ili film, valja imati na umu da je kretanje pola zdravlja te da hladnoća i nije neki razlog da ne izađemo na svjež zrak, u prirodu, protegnuti noge ili za vikend s djecom pobjeći na sanjkanje ili skijanje.

Svakodnevno odradite barem kratku šetnju po svježem zraku, makar oko zgrade u kvartu - obiđite je nekoliko puta brzim korakom ili prošećite obližnjim parkom 30 do 40 minuta. Znatno ćete bolje spavati, nego npr. nakon turske sapunice, zdjele kokica (koja će vas dodatno dehidrirati) ili igranja igrica na računalu. Pritom pazite da dišete kroz nos.

Šetnja i fizičke aktivnosti na snijegu ujedno nas oslobađaju od mentalnog stresa, dok odlazak u teretanu, na aerobik, pilates, plivanje ili na ples održavaju našu kondiciju i pridonose boljem psihičkom raspoloženju i onda kada depresivni siječanj i veljača odnesu i posljednje tragove blagdanskih radosti.

Ako niste od onih koji zimi vole češće izlaziti ili putovati, odaberite vježbe kod kuće koje će vam pružiti dobar osjećaj i energiju, makar ih radili dnevno 15 do 30 minuta na podu spavaće sobe ili dnevnog boravka. Prethodno je važno da se dobro razgibate i zagrijete mišiće, zglobove i tetive, a kad počnete vježbati, čim osjetite umor, uzmite kratku stanku, popijte jedan do dva decilitra vode i nastavite dalje. No, ne pretjerujte s vježbama. Ne morate osvojiti olimpijsku medalju niti oboriti rekorde izdržljivosti, nego svaki dan pomalo. Ne zaboravite da zima dugo traje i da se "ljetno" tijelo "teše" upravo zimi. Nakon vježbanja, počastite se ugodnim tuširanjem ili kupkom u kadi, sami (ili u dvoje), uz blagotvornu masažu, koju će najbolje odraditi vaš partner. Zatim možete, uz neki dobar piling za tijelo na bazi hranjivih ljekovitih ulja, ukloniti mrtve stanice i hidrirati kožu te se uz dobru glazbu malo opustiti. Ako ste kreativni, piling možete napraviti i sami, npr. od kokosova, maslinova ili bademova ulja sa šećerom i medom, a recepte potražite na internetu.

ZAPAMTITE...

Nije mudro uzimati antibiotike tijekom prehlade i gripe na svoju ruku. Njihovo uzimanje u slučaju nepropisanih indikacija (kao što su virusne infekcije) ili uzimanje kad treba, ali u nedovoljnoj dozi i bez antibiograma, ima za posljedicu stvaranje vrlo otpornih bakterijskih sojeva, što povećava rizik da vam jednoga dana, kad vam budu istinski trebali, neće pomoći.

Antibiotici nisu lijekovi za snižavanje povišene temperature niti za liječenje peckanja u grlu, nisu zamjena za antipiretike i analgetike, a jednom kad ih liječnik indicira, moraju se uzeti u propisanoj dozi i dovoljno dugo kako bi savladali uzročnika protiv kojega su usmjereni.

Gripa ili influenza je akutna, vrlo ozbiljna zimska zarazna bolest dišnoga sustava, uzrokovana virusom influenzae, koji se prenosi kapljičnim putem u bliskom kontaktu sa zaraženom osobom. Naglo nastupa uz jako izražene opće simptome, kao što su vrlo visoka temperatura (39 - 40 ºC) i glavobolja uz jake bolove u mišićima, kostima i zglobovima, gubitak apetita, slabost i malaksalost, grlobolju, promuklost, kašalj, bolove u prsima i upalu očne spojnice. Bolest obično traje sedam do deset dana. 

Gripu svakako treba odležati jer su u necijepljenih osoba česte komplikacije u smislu upale pluća i uha, koje mogu biti vrlo ozbiljne pa i životno opasne, osobito za trudnice i djecu, starije osobe, kronične bolesnike i osobe sa smanjenom otpornošću.

Budući da je liječenje uglavnom simptomatsko, osnovno je mirovati, uzimati vitamine i lijekove za snižavanje temperature i protiv bolova. S obzirom na visoku temperaturu i pojačan gubitak tjelesne tekućine znojenjem, potrebno je uzimati dovoljno tekućine u obliku čaja ili obične vode. Kako je riječ o virusnoj bolesti, liječenje antibioticima je besmisleno i poduzima se samo u slučaju razvoja sekundarne bakterijske infekcije (upala uha, pluća, sinusa i sl.) kao komplikacije osnovne bolesti. S obzirom na to da je gripa iscrpljujuća bolest, za puni oporavak nužno je odležati barem još nekoliko dana nakon što se simptomi povuku.

Korisno je cijepiti se protiv gripe prije nastupa epidemije jer se imunitet razvije tek dva do četiri tjedna nakon cijepljenja, s tim da zaštita traje prosječno šest mjeseci. Cijepljenje protiv gripe, kao i protiv nekih uzročnika bakterijske upale pluća, osobito se preporučuje starijim osobama, kroničnim srčanim, bubrežnim i plućnim bolesnicima, dijabetičarima, osobama koje su podvrgnute transplantaciji organa i zdravstvenim radnicima.