U potrazi za mediteranskim gralom

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Krešimir Štambuk dr. med., spec. internist - kardiolog

Učestalost bolesti srca i krvnih žila sve je niža od sjevera prema jugu Europe, ali bez razlike u izmjerenim parametrima

Ljudsko je srce uvijek bilo predmetom misticizma i strahopoštovanja. Drevni su Grci vjerovali da je sjedište duše, a stari kršćani da je mjesto svetosti. Tabu srca trajao je tisućama godina, a kratak pogled unatrag pokazat će da se prije jednog stoljeća niti jedan liječnik ne bi usudio taknuti ljudsko srce, a još prije samo 50 godina jedina terapija za srčani udar bilo je "leći i istrpjeti bol".

Naravno, sve se to promijenilo. Uspjesi suvremene medicine omogućuju nam, ne samo da liječimo, nego i da prekinemo razvoj srčanog udara napuhavanjem malog balona u srcu. Unatoč tome, bolesti srca i krvnih žila i dalje su nedodirljive na visokome prvom mjestu uzroka smrti u zemljama razvijenog svijeta

Epidemija modernog doba

Od svih bolesti srca i krvnih žila, ateroskleroza sa svojim komplikacijama prvi je optuženik na klupi kao najčešći uzrok smrtnosti, odgovoran za gotovo 50 posto smrti u razvijenim i oko 30 posto smrti u nerazvijenim zemljama.

Povezivanje ateroskleroze s bolestima srca često dovodi do pogrešnih zaključaka. Stoga je bitno ukratko objasniti prirodu same bolesti. Ateroskleroza je u biti bolest žila (arterija), a ne samog srca, i zahvaća sve arterije u organizmu. Dovodi do nakupljanja masti u stjenci žila, time do suženja i konačnog zatvaranja žile, što kao posljedicu ima odumiranje tkiva u koje je "baš ta žila" dovodila krv. Primjerice, ako je riječ o arteriji srca, onda će njezino zatvaranje dovesti do srčanog udara, odnosno ateroskleroza postaje i bolest srca.

Kad se govori o aterosklerozi, bitna je činjenica da se njezin nastanak može spriječiti. Stoga je ključno poznavanje čimbenika rizika za njezin nastanak. Možemo ih podijeliti u dvije skupine:

  • čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati: dob (učestalost ateroskleroze raste s dobi), spol (češća u muškaraca), genetska sklonost;
  • čimbenici rizika na koje možemo utjecati: visoki krvni tlak, visoke masnoće, šećerna bolest (utječe liječnik), pušenje i stil života (možemo utjecati sami).

Mediteranski paradoks

Istraživanja su pokazala važnu ulogu prehrane i stila života u razvoju bolesti srca i krvnih žila. U literaturi se sve više spominje mediteranski paradoks koji nas dovodi do potrage za "svetim gralom" preventivne medicine. Paradoks se odnosi na činjenicu da je učestalost bolesti srca i krvnih žila sve niža od sjevera prema jugu Europe, ali bez razlike u prosječnom unosu masti i bez značajne razlike u pušenju koja bi objasnila opisane razlike. Navedena opažanja dovela su do spekulacija da određeni sastojci mediteranske prehrane imaju zaštitni učinak protiv ateroskleroze.

Kako pomoći srcu

Tradicionalni pristup preventivne medicine usmjeren je na pojedince s visokim rizikom, što se naziva sekundarnom prevencijom. Međutim, mnogo je važnija primarna prevencija usmjerena na cijelu populaciju i čiji su glavni ciljevi smanjivanje čimbenika rizika i traženje tzv. zaštitnih čimbenika, možda upravo onih koje skriva mediteranska prehrana. Koje su to tvari, još se ne zna, ali navedimo neke moguće odgovore.

Omega-3 masne kiseline - Dokazale su učinkovitost u nizu znanstvenih ispitivanja, i jedan su od najvrjednijih dodataka prehrani. Najispitivanije su dohosaheksaenoična kiselina (DHA) i eikosapentanoična kiselina (EPA), za koje se zna da smanjuju loš kolesterol (LDL), a pokazalo se i da nakon preboljenog srčanog udara (infarkta) znatno smanjuju pojavu smrtonosnih aritmija. Najbogatiji izvori omega-3 kiselina su riblje ulje, ali i ulje biljke perila i laneno ulje.

Vitamini s antioksidativnim učinkom - Za antioksidativni učinak vitamina E (tokoferol) i vitamina C (askorbil palpitat) očekivalo se da će barem dijelom objasniti kako se može zaštititi zdravlje. Međutim, velika klinička ispitivanja nisu uspjela dokazati da smanjuju učestalost bolesti srca i krvnih žila. Ipak, manje pojedinačne studije upućuju da kombinacija tih vitamina s drugim supstancijama može imati važnu ulogu u sprječavanju bolest srca i krvnih žila, pa ih kao takve treba i koristiti.

Vitaminima slične supstancije - Koenzim Q10 (CoQ10) nalazi se u mitohondrijima stanica (mjesto stvaranja energije) i ključan je za pretvaranje hranjivih sastojaka u ATP molekule koje su izvor energije za sve, pa tako i za stanice srčanog mišića. U ispitivanjima je otkriveno da je kod srčanih bolesti razina tog koenzima znatno niža u srcu, a dokazano je da njegova primjena u kombinaciji s vitaminom E ima zaštitni učinak na arterije srca. Postoje i dokazi da je bolje preživljavanje ako se CoQ10 primijeni nakon što je bolesnik preživio kliničku smrt. Uz to, CoQ10 ima i mogućnost snižavanja tlaka.

Karotenoidi su skupina od više od 600 poznatih prirodnih spojeva. Jedan od najpoznatijih je lutein koji ima zaštitni učinak na stjenku arterije, pa tako i na nastanak ateroskleroze. Drugi, ne i manje važan, je astaksantin, čiji je antioksidativni učinak do 10 puta jači od djelovanja drugih karotenoida i do 500 puta jači od vitamin E. Koliko je antioksidativni učinak bitan za zdravlje srca i krvnih žila, može se zaključiti iz činjenice da loš kolesterol (LDL) postaje štetan tek oksidacijom, a upravo to sprječava astaksantin. Astaksantin pridonosi zdravlju mijenjajući omjer dobrog i lošeg kolesterola, pokazujući protuupalno djelovanje, kao i poticanje stvaranja dušikova oksida, jednog od najmoćnijih spojeva koji šire krvne žile. Sinergistički djeluje s nizom drugih antioksidansa, poput omega-3 masnih kiselina, luteina, acetil L-karnitina. Nalazimo ga u mnogim namirnicama mediteranske kuhinje (mikroalge, škampi, rakovi i neke ribe).

Spojevi s učinkom na omjer lošeg i dobrog kolesterola (LDL/HDL) - U smislu smanjenja lošeg i povećanja razine dobrog kolesterola, suvremena medicina primjenjuje brojne lijekove koji imaju niz nuspojava. Sličan učinak imaju i neki prirodni spojevi, kao što je ulje rižinih mekinja, a bez pratećih štetnih učinaka.

Što možemo zaključiti

Nepobitno je najbolji način za očuvanje zdravlja da na stol stavimo ono što je zdravo. Nažalost, suvremeni način života nas iz dana u dan sve više udaljava od zdrave kuhinje. Stoga treba tražiti druge načine da dodamo prehrani ono što redovitim obrokom nismo uspjeli dobiti.

Datum objave članka: 1. 4. 2009.