Gastritis, upala želučane sluznice - simptomi i liječenje

Bolesti i stanja / Unutarnje bolesti Carmen Rivier-Zurak dr. med.

Gastritis je upala želučane sluznice koju najčešće uzrokuje infekcija bakterijom Helicobacter pylori, no tu su još i brojni drugi mogući uzroci

Što je gastritis?

Gastritis je upala želučane sluznice. Ponekad se zajedno s upalom želučane sluznice javi i duodenitis, upala dvanaesnika (duodenuma), početnog dijela tankog crijeva, koji se nalazi odmah ispod želuca, kada se stanje naziva gastroduodenitis.

Gastritis se može pojaviti iznenada (akutni gastritis) ili napreduje sporo i traje mjesecima i godinama (kronični gastritis). 

Može se pojaviti kod muškaraca i žena svih dobnih skupina. Često je izlječiv i općenito ne uzrokuje dugotrajne komplikacije.

Što uzrokuje gastritis?

Sve što na određeni način slabi ili narušava zaštitnu barijeru sluznice želuca dopušta probavnim sokovima da izazovu upalni proces na sluznici. Rizik mogu povećati brojne bolesti i stanja.

Uobičajeni uzroci gastritisa

Bakterija Helicobacter pylori. Najčešći je uzročnik gastritisa. Često je prisutna u probavnom sustavu i obično bezopasna, no ako počne rasti izvan kontrole, može izazvati upalu i druge simptome. Helicobacter pylori (H. pylori) gastritis može uzrokovati probleme s apsorpcijom željeza iz hrane, što dovodi do anemije uzrokovane nedostatkom željeza. H. pylori se može prenijeti s osobe na osobu, ali nije jasno kako točno. Vjeruje se da se širi putem kontaminirane hrane i vode.
 
Helicobacter pylori

Redovita i dugotrajna uporaba lijekova protiv bolova. Odnosi se na lijekove protiv bolova poput acetilsalicilatne kiseline ili nesteroidnih protuupalnih lijekova (npr. ibuprofena i naproksena) Redovito korištenje ovih lijekova protiv bolova ili uzimanje previše ovih lijekova može smanjiti ključnu tvar koja pomaže u očuvanju zaštitne barijere na sluznici želuca.

Redovita konzumacija alkohola. Alkohol može iritirati i nagrizati želučanu sluznicu, što je onda čini osjetljivijom na djelovanje probavnih sokova i može dovesti do razvoja akutnog gastritisa. Prekomjerna konzumacija alkohola (više od pet pića dnevno) ujedno povećava i rizik razvoja raka želuca.

Specifični oblici upalne bolesti crijeva. Bolesti kao što su Crohnova bolest i ulcerozni kolitis mogu češće uzrokovati gastritis. Studija objavljena u časopisu Inflammatory Bowel Diseases izvijestila je da osobe s upalnom bolešću crijeva imaju veću vjerojatnost da će razviti oblik gastritisa koji nije uzrokovan s H. pylori nego osobe koje nemaju tu bolest.

Upalna bolest crijeva kronična je upala dijela ili cijelog probavnog sustava. Točan uzrok je nepoznat, ali vjeruje se da može biti posljedica imunološkog poremećaja. Čini se da i kombinacija okolišnih čimbenika i genetske strukture osobe također ima određenu ulogu u njihovu razvoju.

Drugi mogući uzroci gastritisa
  • autoimuno stanje koje rezultira atrofičnim gastritisom - autoimuni gastritis javlja se kada tijelo napada stanice želučane sluznice, što može istrošiti zaštitnu barijeru želuca i uzrokovati probleme s apsorpcijom željeza i vitamina B12 iz hrane, a to može dovesti do anemije uzrokovane nedostatkom željeza i perniciozne anemije. Češći je kod osoba s drugim autoimunim poremećajima, uključujući Hashimotovu bolest i dijabetes tipa 1, a može biti povezan i s nedostatkom vitamina B12.
  • celijakija - čest uzrok upale u probavnom sustavu (posebice u dvanaesniku)
  • refluks žuči - povratni tok žuči iz dvanaesnika u želudac
  • kombinacija određenih virusnih infekcija (kao što je herpes simplex) s oslabljenim imunosnim sustavom
  • traumatska ozljeda želuca
  • priključenje na aparat za disanje
  • ekstreman stres uzrokovan velikom operacijom, ozbiljnom tjelesnom traumom, teškom infekcijom ili šokom (stresni gastritis)
  • gutanje kaustičnih tvari ili otrova
  • pušenje cigareta
  • terapija radijacijom ili kemoterapija.
 


Starije odrasle osobe imaju povećan rizik od gastritisa jer sluznica želuca ima tendenciju stanjivanja s godinama, a i zato jer je kod starijih osoba veća vjerojatnost da će imati H. pylori infekciju ili autoimune poremećaje nego mlađi ljudi.

Gastritis - simptomi

Gastritis ne pokazuje uvijek znakove ili simptome i tada se bolest ustanovi sasvim slučajno, tijekom dijagnostike nekog drugog probavnog poremećaja.

Kada se pojave, uobičajeni su sljedeći simptomi:
  • podrigivanje
  • mučnina
  • nadutost
  • štucanje
  • gubitak apetita
  • bolan osjećaj pečenja u želucu ili grčevi u želucu što se s jelom može pogoršati ili poboljšati
  • osjećaj sitosti kada je želudac prazan ili nakon što se pojede mala količina hrane
  • bolovi u trbuhu koji se mogu širiti u leđa ili donji dio trbuha
  • probavne smetnje
  • povraćanje - povraćeni sadržaj može biti vodenast, žut ili zelen, a može biti i prošaran krvlju ili potpuno krvav.



Ponekad se mogu pojaviti ozbiljniji simptomi, poput unutarnjeg krvarenja koje dovodi do promjene stolice koja je u tom slučaju ljepljiva i tamnosmeđe do crne (boje katrana). Ponekad se javlja i povraćanje sadržaja koji nalikuje talogu crne kave. U tom slučaju odmah treba odmah potražiti liječničku pomoć.

Važno je napomenuti da gastritis ima neke sličnosti sa želučanim čirom (peptički ulkus), koji također uzrokuje upalu želučane sluznice. Dok gastritis predstavlja opću upalu sluznice želuca, ulkus karakterizira specifično površno oštećenje (erozija) želučane sluznice.

Iako ova dva stanja imaju mnogo zajedničkih simptoma, veća je vjerojatnost da će se intenzivna lokalizirana bol pojaviti kod čira na želucu. Peptički ulkus ujedno nosi i veći rizik od pojave krvarenja i razvoja raka, a može dovesti i do perforacije želuca.

Komplikacije gastritisa

Ako se ne liječi, gastritis se može razviti u kronični oblik i dovesti do čira na želucu i želučanog krvarenja.

Na unutarnje krvarenje ukazuju sljedeći simptomi:
  • povraćanje krvi ili sadržaja koji nalikuje talogu crne kave
  • crna stolica koja nalikuje katranu
  • jaki bolovi u trbuhu
  • bol koja se ne smiruje
  • brzo mršavljenje
  • vrućica.

Rijetko, neki oblici kroničnog gastritisa mogu povećati rizik od raka želuca, osobito ako dođe do znatnog stanjivanja sluznice želuca i promjena u stanicama sluznice.

S obzirom da gastritis često dobro reagira na liječenje, uz redovitu terapiju komplikacije nisu česte.

Kada posjetiti liječnika?

Dogovorite liječnički pregled:
  • ako se simptomi ne povuku unutar dva tjedna primjene lijekova koji se izdaju bez recepta
  • ako se simptomi javljaju više od dva puta tjedno.

Neodgodivo se javite liječniku ako postoje sljedeći simptomi:
  • nemogućnost konzumiranja hrane ili tekućine bez povraćanja
  • povraćanje prekomjerne količine žutog ili zelenog sadržaja
  • povraćanje sadržaja nalik talogu crne kave
  • stolica je jako tamna ili boje katrana
  • uz uobičajene simptome prisuti su i jaki bolovi u trbuhu
  • uz uobičajene simptome postoji i povišena temperatura (38 °C i više)
  • osjećaj jake slabosti i/ili nesvjestica
  • pretjerano znojenje
  • ubrzan rad srca
  • otežano disanje.

Kako se dijagnosticira gastritis

Nakon razgovora s pacijentom i prikupljanja anamnestičkih podataka o povijesti bolesti i obavljanja fizikalnog pregleda, u slučaju sumnje na gastritis na raspolaganju je nekoliko dijagnostičkih pretraga.

Testovi na Helicobacter pylori. Prisustvo bakterije H. pylori može se potvrditi analizom uzorka krvi ili stolice, kao i urea izdisajnim testom.
 
Krvne pretrage. Analiza crvenih krvnih stanica (moguća anemija zbog manjka željeza ili perniciozna anemija) i druge analize prema procjeni liječnika.

Gastroskopija (ezofago-gastro-duodenoskopija). Dijagnostička je metoda koja daje uvid u stanje sluznice jednjaka, želuca i dvanaesnika, odnosno otkriva eventualno postojanje upale, čira, krvarenja, tumora i slično. Tijekom pretrage moguće je uzeti i komadić sumnjivog tkiva (biopsija) za patohistološku dijagnozu. Ujedno može služiti i kao terapijska metoda za zaustavljanje krvarenja i izvođenje manjih operativnih zahvata. Saznajte više o gastroskopiji.

Pregled stolice na okultno krvarenje. Provjera prisutnosti krvi u stolici, što je mogući znak gastritisa.

Gastritis - liječenje

Liječenje gastritisa ovisi o uzroku, a razlikuje se od osobe do osobe. Uspjeh svakog tretmana i vrijeme oporavka ovisi o temeljnom uzroku i mogućnostima pojedinca da slijedi plan liječenja.

Gastritis često prolazi bez komplikacija, osobito kada su uzrok lijekovi ili loše životne navike.



Antibiotici

U slučaju postojanja infekcije s H. pylori, obično se kao primarni tretman preporučuju antibiotici. To može uključivati primjenu jednog ili više antibiotika kroz sedam do 14 dana. Po potrebi, liječenje može trajati i nekoliko tjedana. Nakon liječenja obično slijedi novo testiranje na H. pylori kako bi se provjerilo je li bakterija uništena.

Reduktori kiseline

Smanjenje proizvodnje kiseline u želucu važan je korak u liječenju.

U tom smislu mogu se preporučiti blokatori H2-receptora, posebno ako osoba dugotrajno uzima nesteroidne protuupalne lijekove i izložena je riziku od drugih problema, uključujući ulkusnu bolest. Blokatori H2-receptora su lijekovi koji djeluju na stanice želuca kako bi smanjili proizvodnju želučane kiseline, što onda daje vremena za zacjeljivanje oštećenog tkiva. Izdaju se bez recepta. Uobičajena je primjena ranitidina ili famotidina.

Druga skupina su inhibitori protonske pumpe (IPP), lijekovi koji blokiraju stanice koje proizvode želučanu kiselinu. Predstavnici ove grupe lijekova su esomeprazol, lansoprazol, omeprazol, pantoprazol. Neki su dostupni kao bezreceptni lijek, a neki se izdaju samo na liječnički recept.

Ponekad je potrebno dugoročno uzimati IPP kako bi se lakše kontroliralo stanje ili spriječio povratak simptoma.

Antacidi

Antacidi su lijekovi koji pomažu u neutralizaciji želučane kiseline i ublažavanju boli. To su spojevi s magnezijm, kalcijem i aluminijem, koji se međusobno razlikuju po brzini i duljini djelovanja, a izdaju se bez recepta.



Služe za privremeno ublažavanje simptoma i kao takvi preporučuju se samo za povremenu uporabu. S obzirom da mogu otežati ili onemogućiti apsorpciju nekih lijekova, preporučuje se uzeti ih najmanje sat vremena prije drugih lijekova kako bi se ova nuspojava izbjegla.

Ako se simptomi poput žgaravice, probavnih smetnji ili gastritisa javljaju više od dva puta tjedno dulje od dva tjedna, potrebno je posjetiti liječnika.

Nadomjesna terapija

Neke vrste gastritisa mogu otežati apsorpciju željeza ili vitamina B12, što dovodi do nedostatka tih nutrijenata.

Liječenje infekcije H. pylori i uzimanje dodataka željeza mogu poboljšati anemiju zbog nedostatka željeza.

U slučaju autoimunog gastritisa može se preporučiti željezo, folna kiselina i dodatak vitamina B12 za sprječavanje perniciozne anemije. Ako autoimuni gastritis dovodi do perniciozne anemije, za liječenje tog stanja mogu se preporučiti injekcije vitamina B12

Promjena načina života

Često se preporučuje potpuni prestanak pušenja i pijenja alkohola.

Prestanak uporabe lijekova protiv bolova (kao što su acetilsalicilatna kiselina, naproksen i ibuprofen) također može biti neophodan ako su ti lijekovi uzrok. Ako pacijent dugoročno koristi navedene lijekove liječnik eventualno može predložiti smanjenje doze ili preporučiti druge lijekove koji smanjuju rizik od oštećenja želuca i crijeva.

Savjetuje se i promjena prehrambenih navika.

Jednom kada temeljni problem nestane, obično nestane i gastritis.

Gastritis - prehrana

Ako imate gastritis, trebali biste izbjegavati hranu i navike koje bi mogle pogoršati simptome.
 
Hrana koja pomaže u liječenju gastritisa

Iako prehrana općenito ne uzrokuje kronični gastritis, smatra se da sljedeća hrana i pića mogu pomoći u smanjenju rizika razvoja gastritisa:
  • hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, voća, povrća i graha
  • namirnice s niskim udjelom masti, poput ribe, nemasnog mesa i povrća
  • hrana s niskom kiselošću, uključujući povrće i grah
  • negazirana pića
  • pića bez kofeina.
 

 
Probiotičke namirnice. Prema nekim studijama, probiotici bi mogli pomoći kod želučanih komplikacija uzrokovanih bakterijom H. pylori, no još uvijek nema dovoljno istraživanja koja bi potvrdila da probiotici mogu koristiti osobama s gastritisom. Ipak, konzumiranje probiotičke hrane može koristiti osobama s gastritisom tako što poboljšava cjelokupno zdravlje crijeva. Hrana koja sadrži korisne probiotičke bakterije uključuje:
  • prirodni jogurt
  • kiseli kupus
  • miso - pasta od fermentirane soje
  • kefir
  • tempeh - fermentirani proizvod od soje podrijetlom iz Indonezije
  • kimchi - kombinacija fermentiranog povrća poput kupusa, daikona (bijele rotkve), mrkve i paprike s dodatkom ljutkastih začina (ljuta paprika, čili, đumbir i sl.)
  • kruh od kiselog tijesta.



Protuupalna dijeta. S obzirom da je gastritis upalno stanje, istraživanja pokazuju da protuupalna dijeta može pomoći u smanjenju upale.

Prehrambene smjernice koje mogu pomoći u kontroli upale uključuju:
  • uključivanje u prehranu određenih namirnica, poput bobičastog voća, koje sadrže polifenole poput flavonoida i antocijana
  • konzumiranje fermentabilnih vlakana koja sadrži leća i druge mahunarke (grahorice)
  • odabir ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom, kao što su cjelovite žitarice, voće i povrće (glikemijski indeks hrane - brojčana skala koja se koristi za određivanje koliko brzo pojedina hrana povisuje razinu glukoze u krvi)
  • ograničavanje unosa zasićenih masti i ciljanje na zdravije masti kao što su omega-3 masne kiseline unutar masne ribe, orašastih plodova i sjemenki

Namirnice koje mogu igrati ulogu u protuupalnoj dijeti:
  • lisnato zeleno povrće, poput kupusa, kelja, špinata i rikole
  • masna riba, kao što su losos, skuša i sardine
  • orašasti plodovi, uključujući bademe, orahe i lješnjake
  • voće, kao što su jagode, borovnice, trešnje i maline
  • maslinovo ulje
  • češnjak, đumbir, kurkuma i drugi začini također mogu imati protuupalna svojstva.



Hrana i prehrambene navike koje treba izbjegavati

U slučaju da gastritis izaziva alergija na hranu, tj. određeni alergen ili okidač dovodi do razvoja upale, poput glutena kod oboljelih od celijakije ili laktoze u slučaju intolerancije, preporučljivo je izbjegavati namirnice koje sadrže sporne alergene ili okidače.

Kada uzrok gastritisa nije alergija, najbolje je izbjegavati hranu i pića koja mogu iritirati želudac ili stvarati više kiseline što onda pogoršava gastritis:
  • kisele namirnice, poput rajčice i nekog voća
  • slana hrana
  • masna hrana
  • pržena hrana
  • začinjena hrana
  • meso
  • jela s roštilja
  • grickalice
  • slatkiši
  • alkohol
  • voćni sokovi
  • gazirana pića
  • kava
  • čaj.



Druge prehrambene navike koje treba izbjegavati

Osim same hrane i određene navike mogu pridonije razvoju gastritisa ili pogoršati simptome već postojećeg gastritisa m stoga bi trebalo izbjegavati:
  • prebrzo jesti
  • neredoviti obroci
  • nepravilne veličine obroka
  • česta prehrana po restoranima
  • jedenje ostataka hrane
  • jedenje hrane za koju je evidentno da uznemiruje želudac.

Ako prepoznajete bilo koju od navedenih loših navika, pokušajte s unošenjem nekih promjena koje bi vam mogle pomoći ublažiti simptome.


Izvor fotografija: Shutterstock
 

Datum objave članka: 27. 9. 2023.
izdvojeni proizvodi